Predmet analize ovoga rada, nastalog u sklopu projekta Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi, usmjeren je na društvenu dimenziju učenja i razvoj međuljudskih odnosa. Učenje u tom cjeloživotnom kontekstu znači napredak, rast i bolje razumijevanje, osnaživanje vlastitih sposobnosti i vještina te izgradnju socijalnih mreža koje pojedincima i grupama olakšavaju pristup informacijama, resursima i prilikama. Cilj je ovog istraživanja iz perspektive učenika (N=2661), uzimajući u obzir dob, spol i pedagoške mjere koje su im izrečene, te nastavnika (N=432) i stručnih suradnika (N=30) ispitati koliko škole kao brižne zajednice odrastanja i uspješnosti različitim školskim aktivnostima potiču uključenost i skrb učenika za razvoj dobrih međ...
Predmet je rada lektira u suvremenome hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u osnovnoj školi. Rad j...
Današnjoj se školi zamjeraju mnogi nedostatci. Jedan od njih definitivno je krucijalna međusobna nep...
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogućnost objašnjenja uspješnosti osnovnih škola na temelju n...
Svako promišljanje o školi najčešće se zaustavlja samo na njezinu prosvjetnom i pedagoškom obzoru. P...
Ovaj rad, koji je sastavni dio projekta „Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi”, nastoj...
Ovaj rad, koji je sastavni dio projekta „Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi”, nastoj...
Mnogobrojne aktivnosti prosvjetnih vlasti ne dovode do suštinskih promjena škole, onih koje bi tu šk...
Ovaj rad, koji je sastavni dio projekta „Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi”, nastoj...
Iako se unutar obrazovnih istraživanja fokus često stavlja na kognitivne činitelje i školska postign...
U radu se iz perspektive pedagogije odnosa problematizira nastava i razvoj učeničkih socijalnih komp...
U suvremenoj pedagogiji zagovara se integracija djece s posebnim potrebama kao pretpostavka njihove ...
Određujući kreativnost kao bitnu odrednicu suvremene nastave, te promatrajući udžbenik kao najzastup...
Mnogobrojne aktivnosti prosvjetnih vlasti ne dovode do suštinskih promjena škole, onih koje bi tu šk...
Školski kurikulum, kroz jezgrovne, diferencirane i međupredmetne teme nastoji poticati individualni ...
U istraživanju se nastojalo utvrditi u kojoj se mjeri na temelju niza obilježja učenika, njegove oko...
Predmet je rada lektira u suvremenome hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u osnovnoj školi. Rad j...
Današnjoj se školi zamjeraju mnogi nedostatci. Jedan od njih definitivno je krucijalna međusobna nep...
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogućnost objašnjenja uspješnosti osnovnih škola na temelju n...
Svako promišljanje o školi najčešće se zaustavlja samo na njezinu prosvjetnom i pedagoškom obzoru. P...
Ovaj rad, koji je sastavni dio projekta „Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi”, nastoj...
Ovaj rad, koji je sastavni dio projekta „Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi”, nastoj...
Mnogobrojne aktivnosti prosvjetnih vlasti ne dovode do suštinskih promjena škole, onih koje bi tu šk...
Ovaj rad, koji je sastavni dio projekta „Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi”, nastoj...
Iako se unutar obrazovnih istraživanja fokus često stavlja na kognitivne činitelje i školska postign...
U radu se iz perspektive pedagogije odnosa problematizira nastava i razvoj učeničkih socijalnih komp...
U suvremenoj pedagogiji zagovara se integracija djece s posebnim potrebama kao pretpostavka njihove ...
Određujući kreativnost kao bitnu odrednicu suvremene nastave, te promatrajući udžbenik kao najzastup...
Mnogobrojne aktivnosti prosvjetnih vlasti ne dovode do suštinskih promjena škole, onih koje bi tu šk...
Školski kurikulum, kroz jezgrovne, diferencirane i međupredmetne teme nastoji poticati individualni ...
U istraživanju se nastojalo utvrditi u kojoj se mjeri na temelju niza obilježja učenika, njegove oko...
Predmet je rada lektira u suvremenome hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u osnovnoj školi. Rad j...
Današnjoj se školi zamjeraju mnogi nedostatci. Jedan od njih definitivno je krucijalna međusobna nep...
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogućnost objašnjenja uspješnosti osnovnih škola na temelju n...