Open access repositories: interoperability as the only way

Arhiviranje cjelovitih tekstova u repozitorije u otvorenom pristupu (OAR) jedan je od načina osiguravanja otvorenog pristupa znanstvenoj literaturi. Danas gotovo svaka značajnija znanstvena institucija u svijetu posjeduje vlastiti institucijski repozitorij u koji arhivira cjelovite tekstove objavljenih radova svojih djelatnika. Iako sve brojniji i popunjeniji, OAR-i ne ispunjavaju svoju svrhu ukoliko se ne umreže u globalnu mrežu repozitorija u otvorenom pristupu i ne posvete dovoljno pozornosti interoperabilnosti s drugim sličnim i srodnim sustavima. Stoga se prilikom uspostave OAR-a mora voditi računa o standardima metapodataka koji će se koristiti za opis pohranjenih zapisa, kontroli kvalitete unesenih metapodataka, korištenim kontroliranim rječnicima, trajnim identifikatorima digitalnih dokumenata, jedinstvenom identifikacijom autora, implementaciji raznih standarda i protokola koji će omogućiti pobiranje i/ili razmjenu metapodataka između sustava i dr. Na taj se način stječu preduvjeti za međusobno povezivanje repozitorija, što osigurava veću vidljivost radova pohranjenih u repozitorije i lakšu dostupnost znanstvene literature. U radu se donosi pregled glavnih područja i važnijih inicijativa vezanih uz pitanja interoperabilnosti kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju prilikom izgradnje jednog takvog repozitorija u otvorenom pristupu.Archiving of full-text documents in open access repositories (OAR) is one way of enabling open access to scientific information. Today almost every important scientific institution in the world has its own institutional repository that archives full text papers published by its employees. Although the number of OAR's and the amount of deposited content is increasing, OAR's do not fulfill their purpose if they don't join the global network of OAR's and devote enough attention to interoperability with other similar and related systems. Therefore, when establishing the OAR, one should think about metadata standards that will be used to describe stored records, quality control of input metadata, usage of controlled vocabularies, persistent identifiers, author identifiers, the implementation of various standards and protocols that will allow harvesting and/or the exchange of metadata between systems, etc. In this way repositories will be connected and this will provide greater visibility of their content and easier access to scientific literature. This paper provides an overview of the main areas and major initiatives related to interoperability issues that need special attention during the implementation of such an open access repository