Prezentacija umjetničkih djela u virtualnim muzejima na primjeru virtualnog muzeja avangarde

Umjetničku se baštinu, kao i sve vrste baštine, smatra važnim odrazom naše povijesti, kulture, načina na koji su članovi društva gledali na svijet i kakve je ona osjećaje u njima budila. Stoga, potrebno je poduzeti sve mjere da bi se ta ista baština sačuvala i kvalitetno služila budućim naraštajima u razumijevanju ljudske prošlosti. Umjetnička djela, koja uključuju slike, grafiku, fotografije, crtež i skulpturu, skice i dr. proizvodi su umjetničkog stvaranja te se najčešće drže u umjetničkim muzejima i galerijama. Sama materija umjetnine sadrži određena svojstva o kojima ovisi životni vijek tog djela te će ona, unatoč brojnim pokušajima restauriranja, s vremenom propadati. Kao osoba koja je završila umjetničku školu i koja cijeni važnost takvih djela, imala sam uvid u teškoće s kojima se specijalisti susreću po pitanju očuvanja umjetničke baštine, ali i nezainteresiranosti mlađe populacije za umjetnost. Međutim, s razvojem tehnologije došlo je do novih načina zaštite putem digitalizacije građe 62 kulturne institucije i prikaza umjetničke baštine. Jedan od atraktivnijih su virtualni muzeji. Virtualni muzeji uveli su bitne promjene u načinu očuvanja i komuniciranja baštine. Na taj način umjetnička djela su efektivno sačuvana od propadanja, a pogledati ih može svatko tko ima pristup internetu. Oni imaju mogućnost približavanja umjetnosti svima, a pogotovo mlađim naraštajima, te popularizacije konzumiranja kulturnih sadržaja. Virtualni muzej avangardne umjetnosti digitalna je baza kojom se aktivno promovira avangardna umjetnost, potiče se razmjena mišljenja i mjesto je susreta raznih stručnjaka, umjetnika i intelektualaca koji u muzeju mogu pronaći opsežne informacije o samom avangardnom pokretu. Kao jedini i najopsežniji digitalni prikaz avangardne umjetnosti u regiji, smatram ga bi bio zanimljiv za ovakvu vrstu analize. U prvome dijelu diplomskog rada ukratko je objašnjen pojam umjetničke baštine te što se sve ubraja pod baštinu prema UNESCO-voj Konvenciji iz 1972. godine. Nakon toga predstavljena je povijest nastanka virtualnih muzeja i njihovih prednosti i mogućnosti komuniciranja digitaliziranih djela. Također, rad se bavi i problematikom očuvanja umjetničke baštine i pojašnjava se na koji tu način virtualni muzeji mogu pomoći. Nakon toga, slijedi kratak osvrt na povijest avangardne umjetnosti i pokreta u 20. stoljeću, radi se poveznica između fenomena virtualnih muzeja i avangardnog pokreta, a sve to da bi se bolje opisala i razumijela Kolekcija Marinko Sudac i Virtualni muzej avangarde čija je stranica u radu prezentirana kao odličan primjer prezentacije umjetničkih djela u virtualnom okruženju.Art heritage, as well as other kinds of heritage, is considered an important reflection of our history, culture, the way in which the members of society percived the world around them and the feelings they felt. Therefore, it is necessary to to take all measures to maintain this 63 heritage so it can serve future generations and so they can understand the human past. Artwork that includes paintings, drawings, graphics, photographs, sculptures and sketches are artistic creations and are often held in museums or art galleries. Materials used in artwork contain certain properties and on those properties depends life time of the work, and it mostly will, in spite of numerous restoration attempts, decline with time. As a person who finished art school and appreciates the importance of such works, I had an insight into the difficulties that specialists encounter when it comes to preservation of artistic heritage, as well as the disinterest of younger generations for art. However, with the development of technology there have been new ways of preserving through the digitalisation of cultural institution's content and presentation of the artistic heritage. One of the more atractive ones are virtual museums. Virtual museums have introduced important changes in heritage conservation and communication. Using virtual museums, works of art are effectively preserved from decay and are available to anyone with internet acces. They have the ability to bring art closer to everyone, especially younger generations, and are a way to popularize the consumption of cultural content. The Virtual museum of avant-garde art is a digital base that actively promotes avant-garde art, encourages opinion exchange and is a place for various experts, artists and intellectuals where they come together and can find extensive information about the avant-garde movement. As the only and most comperhensive digital display of avant-garde art in the region, I though it would be an interesting example for this type of analysis. In the fist part of the thesis, the concept of artistic heritage is briefly explained using UNESCOs Convention from 1972. After that, the history of virtual museums and their advantages and possibilities of communicating digitized works are presented. The paper also deals with the issue of preserving the artistic heritage and explains how virtual museums can help with that. After that, it follows a brief review of the history of avant-garde art and the movement in the 20th century, as well as the link between the phenomena of the virtual museums and the avant-garde movement, all to better describe and understand the importance of the Marinko Sudac Collection and the Virtual Museum of Avant-garde Art whose site is analysed and serves as a excellent example of presentation of artworks in a virtual environment