Marulićevo djelo De institutione bene vivendi per exempla Sanctorum, objavljeno između 1506. i 1686. u pedesetak izdanja (pretisaka i prijevoda), dospjelo je kao liber expurgandus na slavni Index. Zahvat institucionalne cenzure odnosio se na 4. poglavlje 4. knjige: De veritate colenda mendacioque fugiendo. U tome poglavlju Marulić tvrdi da pod izvjesnim okolnostima laganje može biti opravdano i svrsishodno. Analizom poglavlja utvrđena su četiri relevantna tipa opravdavanja: I. Etička dozvoljenost laži zbog pogibeljne opasnosti; II. Prirodno pravo na laž kao izraz otpora krajnjoj nepravdi; III. Etička opravdanost laži radi zaštite prava na nasljedstvo; IV. Etička opravdanost laži u krajnjoj nuždi gladi. Prvi i četvrti tip predstavljaju pravu...
O sudbini dva velika jezična projekta Bartula Kašića (1575—1650) R. P. Stephano Krasić, Ordinis Prae...
Članak razmatra pjesme dugoga stiha, zvane bugarštice, zapisivane od kraja 15. do približno 18. stol...
Propovjedaonica je u crkvu impostirana 1710. godine kao donacija pukovnika Pavla Patačića od Zajezde...
Istraživanje knjižnice Cazmanskog kaptola dio je projekta knjižnog blaga sjeverozapadne Hrvatske a u...
Nalik na neke druge evropske gradove, Dubrovnik je stolećima slagao slojeve istorijskih epoha na izg...
Autor raspravlja o arhitektonskoj plastici na pročelju kuće Nassis u Zadru kao o djelima korčulansko...
Vienac je bez sumnje najvažnije poduzeće u svih pet stoljeća hrvatske književnosti, važan i zbog tog...
Autor na temelju do sada objavljenih životopisa i podataka pronađenih u biskupskom arhivu u Senju da...
Stjepan Ivšić (1884-1962) se u znanosti javlja u periodu u kojem je slavenska filologija prošlog sto...
Zamisao o osnivanju Akademije podudara se s počecima Hrvatskoga narodnog preporoda (1821.), čiji pro...
Od početka XVI. pa gotovo do konca XVIII. stoljeća držali su pavlini u Hrvatskoj srednje i visoke šk...
Zamjena imena česta je toponomastička pojava. Razlozi zato su brojni jezični slojevi na Jadranu, izm...
Pravilo da se pisca i njegovo djelo može shvatiti samo ako ih se promatra u povijesnom kontekstu, u ...
Matija Valjavec došao je 1854. za suplenta na Kraljevsku veliku gimnaziju u Varaždinu. To je bilo vr...
Stjepan Vuković rođenje u Zagrebu 12.10.1905. godine. Po završetku osnovne i učiteljske škole službo...
O sudbini dva velika jezična projekta Bartula Kašića (1575—1650) R. P. Stephano Krasić, Ordinis Prae...
Članak razmatra pjesme dugoga stiha, zvane bugarštice, zapisivane od kraja 15. do približno 18. stol...
Propovjedaonica je u crkvu impostirana 1710. godine kao donacija pukovnika Pavla Patačića od Zajezde...
Istraživanje knjižnice Cazmanskog kaptola dio je projekta knjižnog blaga sjeverozapadne Hrvatske a u...
Nalik na neke druge evropske gradove, Dubrovnik je stolećima slagao slojeve istorijskih epoha na izg...
Autor raspravlja o arhitektonskoj plastici na pročelju kuće Nassis u Zadru kao o djelima korčulansko...
Vienac je bez sumnje najvažnije poduzeće u svih pet stoljeća hrvatske književnosti, važan i zbog tog...
Autor na temelju do sada objavljenih životopisa i podataka pronađenih u biskupskom arhivu u Senju da...
Stjepan Ivšić (1884-1962) se u znanosti javlja u periodu u kojem je slavenska filologija prošlog sto...
Zamisao o osnivanju Akademije podudara se s počecima Hrvatskoga narodnog preporoda (1821.), čiji pro...
Od početka XVI. pa gotovo do konca XVIII. stoljeća držali su pavlini u Hrvatskoj srednje i visoke šk...
Zamjena imena česta je toponomastička pojava. Razlozi zato su brojni jezični slojevi na Jadranu, izm...
Pravilo da se pisca i njegovo djelo može shvatiti samo ako ih se promatra u povijesnom kontekstu, u ...
Matija Valjavec došao je 1854. za suplenta na Kraljevsku veliku gimnaziju u Varaždinu. To je bilo vr...
Stjepan Vuković rođenje u Zagrebu 12.10.1905. godine. Po završetku osnovne i učiteljske škole službo...
O sudbini dva velika jezična projekta Bartula Kašića (1575—1650) R. P. Stephano Krasić, Ordinis Prae...
Članak razmatra pjesme dugoga stiha, zvane bugarštice, zapisivane od kraja 15. do približno 18. stol...
Propovjedaonica je u crkvu impostirana 1710. godine kao donacija pukovnika Pavla Patačića od Zajezde...