Procjena dugotrajnih učinaka povišenih koncentracija olova u djece bez simptoma

One hundred thirty-eight children adjacent to a primary lead smelter with prolonged asymptomatic increased lead absorption were evaluated for evidence of lead toxicity. They were compared to a pair matched control group Iiving 3.2 and 4.4 km from the smelter. Mean blood lead was 50.34 µg/100 ml for test group and 20.24 µg/100 ml for controls. The children were evaluated by history, physical and neurological examination, laboratory tests, nerve conduction tests, psychometric evaluation, and teacher rating. Data was analyzed.by geographic area, blood lead levels, and multiple risk factors. Statistical evaluation included independent t test, correlated t test, and analysis of variance. Expected significant differences in laboratory tests were identified. No significant differences related to increased lead absorption were identified by physical, neurological, psychometric, and school performance measurements in any of the groups.U El Pasu, u olovnotopioničkom naselju u Teksasu provedena su kliničko-epidemiološka ispitivanja u 138 djece koja nisu imala kliničkih znakova prekomjerne apsorpcije olova, a imala su povećane koncentracije olova u krvi. U kontrolnoj skupini bila su djeca odabrana na principu parova, koja su živjela 3 do 4 km i otprilike 20 km od topionice. Ova su djeca odabrana na temelju identične dobi, spola, rasne pripadnosti i materijalnog položaja. Srednja vrijednost koncentracije olova u krvi bila je 50,34 µg/100 ml u skupini ispitanika d 20,24 µg/100 ml u kontrolnoj skupini. Ispitivanja su provedena na slijepo tako da su ispitivači znali samo šifru svakog djeteta, ali ne i kojoj skupini pripada. Ispitivanja su uključila anamnestičke podatke prikupljene posebnim upitnikom od roditelja a sadržavala su pitanja o 14 nespecifičnih simptoma. Zatim su rađeni odabrani laboratorijski testovi, opći klinički pregled, neurološke pretrage, testova nervne provodljivosti, psihometrijske procjene i procjena djetetova učitelja. Dobiveni podaci analizirani su na temelju područja gdje su djeca živjela, na temelju razine krvnog olova odnosno multiplih rizičnih faktora. Statistička je obrada obavljena pomoću nezavisnog t-testa i t-testa korelacije kao i analizom varijance. S obzirom na mjesto stanovanja nisu utvrđene ni očite a ni suptilne promjene u eksponirane djece. Nije bilo ispada fine motorike niti su fizikalnim, neurološkim ili psihometrijskim ispitivanjima utvrđena ikakva oštećenja percepcije. Na temelju anamnestičkih podataka odnosno prema procjeni učitelja djeca nisu pokazala uočljivu hiperaktivnost. Značajno povećanje koncentracije olova u krvi od 40 do 80 µg/100 ml očito nije bilo škodljivo za ispitivanu djecu. Međutim, ovako visoki nivo olova predstavlja za ispitivanu djecu značajno suženje granica sigurnosti jer bi pri dodatnoj ekspoziciji olovu postojala povećana vjerojatnost pojave simptoma olovnog otrovanja