Značenje kontaminacije tla i prašlne olovom za ljudsku populaciju

A heavily lead contaminated region in which there was no significant atmospheric pollution was found in the County of Darbyshire in Central England. An initial study of human populations was made in two towns differing in their soil lead content. The contaminated area had a mean soil lead of 900 ppm and the control 400 ppm. Mothers and children aged 2 years were selected and samples of soil obtained from each of their homes. Lead values were determined in the mothers blood and in specimens of faeces, blood, hair and deciduous teeth obtained from the children. Lead was also determined in specimens of soil from gardens adjacent to their homes. No significant differences in lead burdens could be demonstrated between the ·two populations. The study was repeated in village populations selected according to the degree of soil contamination 10,000 ppm. Airborne lead gave mean monthly averages of 0.34 and 0.28 µg Pb/m3 for the test and control villages. Similarly dust fall lead gave values of 254 and 194 µg Pb/m2/day. The blood and hair data showed that there was a general increase in lead content in relation to sail lead irrespective of the presence of pica. The geometric mean values for blood lead in children were 20.7, 23.8 and 29.0 µg/100 ml for each of the three soil groups, No correlation could be found among the corresponding mothers of the children. The data suggest that contaminated soils and dusts may contribute to body lead burdens, but to a degree unlikely to be of biological significance.Disperzija olova iz industrije i prometala ima za posljedicu povećanu koncentraciju olova u tlu u .svim razvijenim zemljama. Te se vrijednosti u Velikoj Britaniji kreću oko 400 ppm u poljoprivrednom području do 2000 ppm u nekim gradovima. Zbog ovih se podataka došlo do pomisli da bi djeca, zbog navike da nečiste predmete stavljaju u usta a i da jedu zemlju ili prašinu, mogla biti znatnije eksponiranija negoli opća populacija. Da bi se proučio ovaj problem, odabrana -su u Velikoj Britaniji dva područja: jedno s visokim sadržajem olova u tlu (u prosjeku 900 ppm) i drugo s niskim sadržajem olova (400 ppm), a s podjednakom koncentracijom atmosferskog olova. Iz jednog i drugog područja odabrane su majke s djecom između 2 i 5 godina. Sakupljeni su uzorci tla iz njihovih vrtova kao i uzorci kućne prašine te analizirani na sadržaj olova. Ujedno su uzeti uzorci krvi majki i uzorci krvi, kose, mliječnih zubi i stolice njihove djece. Posebnim upitnikom majke su davale podatke o običajima djece da stavljaju predmete u usta i da jedu zemlju i ti su podaci analizirani u odnosu na koncentraciju olova izmjerenu u pojedinim uzornima. Rezultati su pokazali da nije bilo značajnih razlika u opterećenju olovom između dviju proučavanih skupina. Djeca su međutim imala konstantno veći sadržaj olova u krvi nego majke. Slična su proučavanja ponovljena u selskoj populaciji odabranoj na temelju stupnja kontaminacije tla olovom: do 1 000 ppm, 10 000 ppm. Prosječni sadržaj olova u zraku bio je 0,34 µg/m3 i u ispitivanom području i 0,28 µg/100 ml u navedena tri područja. Nije bilo korelacije prema vrijednostima olova u krvi majki ispitivane djece. Ovi podaci upozoravaju na to da kontaminirano tlo i prašina pridonose opterećenju organizma olovom, ali u takvom stupnju da nije vjerojatno da bi to bilo od biološkog značenja. Očito je da ima mnogo različitih činilaca koji mogu utjecati na apsorpciju olova iz crijeva uključujući osobine progutane zemlje, kemijski oblik olova i nutricijsko stanje djeteta