Sugli esempi degli antroponimi, formati coi suffissi -e/a e -elja l’autore dimostra che finora nella letteratura lingüistica non esisteva una chiara consapevolezza sulla differenza tra il tipo ó /e/a (p. e. Bózela < Bozo) e il tipo ó /el ja (p. e. Marelja < Máré). Su questi tipi si formano i nomi personali maschili (p. e. Dürela, ivela, Jánkela, Jóvela, Júrela, Sávela, Símela ecc., cioé rispettivamente Ántelja, Dragelja, Ivelja, Jankelja, Jurelja, Radelja ecc.) come anche i nomi personali feminili (p. e. Ántela, Jókela, Mandela, Másela, Pávela, Vúkela ecc.). Secondo questi nomi personali si formano gli antroponimi degli altri tipi antroponomastici. Sono particolarmente numerosi i cognomi sia quelli concernenti le forme del nome personale co...
En 1985 l’auteur a expliqué la provenance du verbe croate d a t a t i et z d a t a t i qui se trouve...
Ovaj se rad bavi pitanjem definicije pojmova opća imenica i vlastito ime i to na osnovu normativno-g...
U nastavku rada o nominalizaciji u turskome jeziku govori se o nominalizatorima -mAk, -mA, -mA+sI, -...
U našoj gramatičkoj, onomastičkoj i dijalektološkoj literaturi hipokoristik se javlja kao metajezičn...
U radu se na osnovi rječničke i tekstovne građe analiziraju dvosložne imenice u hrvatskom jeziku koj...
Rječnik Marulićeve Judite Milana Moguša uz primjenu jezičnopovijesne i dijalektološke aparature omog...
U radu se, na primjeru gradišćanskohrvatskih idioma, razmatra odnos tvorbe riječi i fonologije, morf...
U navedenom rječniku autor je našao 105 rovinjskih nadimaka, koji se, poredani po abecednom redu, na...
Etimološka istraživanja oskudnih ostataka predrimskih jezika na tlu antičkog Ilirika, danas su razmj...
U članku je riječ o toponimima koji su svojim dočetkom -ane/-ani prepoznatljivo etnonimske tvorenice...
Romantizam i problem samosvijesti. Narativni identitet kao konceptualni izraz »slobodnog, partikular...
U ovom se radu opisuju grafijska rješenja u djelima fra Matije Divkovića (1563.—1631.). Osim toga is...
U ovom radu autor iznosi problematiku iskorištavanja velebitskih šuma i devastaciju krajolika u proš...
A szerző cikkében az 2016-ban Budapesten megjelent középméretű, mintegy 40 ezer szócikket tartalmazó...
Zaostajanje pučkoga, hrvatskoglagoljaškog duhovništva u odnosu prema latinskom kleru s obzirom na ma...
En 1985 l’auteur a expliqué la provenance du verbe croate d a t a t i et z d a t a t i qui se trouve...
Ovaj se rad bavi pitanjem definicije pojmova opća imenica i vlastito ime i to na osnovu normativno-g...
U nastavku rada o nominalizaciji u turskome jeziku govori se o nominalizatorima -mAk, -mA, -mA+sI, -...
U našoj gramatičkoj, onomastičkoj i dijalektološkoj literaturi hipokoristik se javlja kao metajezičn...
U radu se na osnovi rječničke i tekstovne građe analiziraju dvosložne imenice u hrvatskom jeziku koj...
Rječnik Marulićeve Judite Milana Moguša uz primjenu jezičnopovijesne i dijalektološke aparature omog...
U radu se, na primjeru gradišćanskohrvatskih idioma, razmatra odnos tvorbe riječi i fonologije, morf...
U navedenom rječniku autor je našao 105 rovinjskih nadimaka, koji se, poredani po abecednom redu, na...
Etimološka istraživanja oskudnih ostataka predrimskih jezika na tlu antičkog Ilirika, danas su razmj...
U članku je riječ o toponimima koji su svojim dočetkom -ane/-ani prepoznatljivo etnonimske tvorenice...
Romantizam i problem samosvijesti. Narativni identitet kao konceptualni izraz »slobodnog, partikular...
U ovom se radu opisuju grafijska rješenja u djelima fra Matije Divkovića (1563.—1631.). Osim toga is...
U ovom radu autor iznosi problematiku iskorištavanja velebitskih šuma i devastaciju krajolika u proš...
A szerző cikkében az 2016-ban Budapesten megjelent középméretű, mintegy 40 ezer szócikket tartalmazó...
Zaostajanje pučkoga, hrvatskoglagoljaškog duhovništva u odnosu prema latinskom kleru s obzirom na ma...
En 1985 l’auteur a expliqué la provenance du verbe croate d a t a t i et z d a t a t i qui se trouve...
Ovaj se rad bavi pitanjem definicije pojmova opća imenica i vlastito ime i to na osnovu normativno-g...
U nastavku rada o nominalizaciji u turskome jeziku govori se o nominalizatorima -mAk, -mA, -mA+sI, -...