Equivalent explanatory phrases in Danica zagrebečka

U radu je prikazan fenomen umetanja ekvivalentnih izraza iz stranih jezika, ponajviše latinskoga i njemačkoga, u tekstove pisane kajkavskim književnim jezikom u kalendaru Danica zagrebečka. Urednik i autor većine tekstova u toj publikaciji bio je Ignac Kristijanović, a prijevodne objasnidbenice uglavnom su ubacivane u zagrade iza izraza na izvornom jeziku teksta. Njima se čitateljstvu namjeravalo osigurati razumijevanje slabije poznatih ili nepoznatih izraza. U uvodnom dijelu rada prikazani su rasprostranjenost, tematski fokus i čitateljstvo kalendara od kraja 17. stoljeća nadalje. Nakon toga dan je osvrt na prijevodne objasnidbenice kao tipičan fenomen u devetnaestostoljetnim hrvatskim tekstovima, isprva primijećen u tekstovima pripadnika ilirskoga pokreta. Oni su, s obzirom na činjenicu da su se služili jezikom koji je u njihovo vrijeme doživljavao silni leksički i rječotvorbeni napredak, trebali osigurati razumijevanje novoskovanih izraza koje bi upotrebljavali u svojim tekstovima, bilo u privatnoj, bilo u javnim domenama. Činjenica da su objasnidbenice česte i u tekstovima pisanima kajkavskim književnim jezikom, navodi nas na zaključak da fiksiranje razumijevanja značenja nije bilo ograničeno samo na ilirske leksičke inovacije, odnosno da je društvenojezična situacija dosegla stadij u kojem se o društveno relevantnim temama u pravilu raspravljalo na stranim jezicima. Ekscerpiranjem građe iz tekstova Danice zagrebečke u razdoblju od 1834. do 1849. godine pronađeno je 219 objasnidbenica, najviše latinskih i njemačkih, a u manjoj mjeri i izraza na drugim jezicima. Analizirana je čestoća njihova pojavljivanja tijekom vremena, odnos jezika referentna izraza i jezika objasnidbenice, zatim u kojoj se mjeri objasnidbenice pojavljuju kao integralni dio pisanoga teksta (kojima se u zagradama dodaju termini na kajkavskom), a u kojoj mjeri kao u zagradama pisani dodaci kajkavskim terminima u tijelu teksta. Nadalje, analizirane su domene leksika u kojima najčešće dolazi do uporabe objasnidbenica, stupanj morfosintaktičke adaptiranosti (tj. prati li morfosintaktički oblik objasnidbenice oblik termina na koji se odnosi) te stupanj morfosintaktičke podudarnosti (tj. pripada li ekvivalent istoj vrsti riječi kao referentni izraz ili se primjerice sintagmom objašnjava pojedinačna riječ u tijelu teksta).The paper presents the phenomenon of inserting equivalent expressions from foreign languages, mostly Latin and German, into texts written in the Kajkavian literary language in the calendar Danica zagrebečka. The editor and author of most of the texts in that publication was Ignac Kristijanović, and the translated equivalent explanatory phrases were mostly enclosed in parentheses after the expression in the original language of the text. They were intended to provide readers with an understanding of lesser-known or unfamiliar terms. The introductory part of the paper presents the distribution, thematic focus and readership of the calendar from the end of the 17th century onwards. Equivalent explanatory phrases are presented as a typical phenomenon in nineteenth-century Croatian texts, first noticed in the texts of members of the Illyrian movement. Given the fact that they used a language that was experiencing great lexical and lexical progress in their time, they needed to ensure an understanding of the newly coined terms they would use in their texts. The fact that equivalent explanatory phrases were frequently used in texts written in Kajkavian literary language as well, leads us to the conclusion that the phenomenon was not limited to Illyrian lexical innovations, i.e. that the sociolinguistic situation reached a stage where socially relevant topics were usually discussed in foreign languages. By excerpting material from the texts of Danica of Zagreb in the period from 1834 to 1849, 219 equivalent explanatory phrases were found, mostly Latin and German, and to a lesser extent expressions from other languages. The corpus was analysed based on several criteria: the frequency of their occurrence over time, the relationship between the reference language and the language of the explanatory equivalents, the extent to which explanatory notes appear as an integral part of the written text (to which Kajkavian terms are added in brackets), and the extent to which body text. Furthermore, the domains of lexicons in which explanatory words are most commonly used, the degree of morphosyntactic adaptability (i.e. whether the morphosyntactic form of the explanatory note follows the form of the term to which it refers) and the degree of morphosyntactic similarity (whether the equivalent belongs to the same word classe etc.)