Identity in Diaspora – Croatian Catholics Between the Old Home and New Residence

Članak se bavi pitanjem zadaća i perspektive hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, osobito pod vidom njihova rada na očuvanju vjerskoga, kulturnoga i nacionalnog identiteta hrvatskih iseljenika u današnjim promijenjenim okolnostima. Najprije se osvjetljuje problem iseljavanja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u novije vrijeme. Zatim se tumače uzroci duboke i još uvijek neprevladane gospodarske krize i totalitarnog naslijeđa koji su i najveći uzrok iseljavanju te se ukazuje na preporuke i prijedloge demografskih stručnjaka o tome što bi u Hrvatskoj nužno trebalo učiniti da se zaustave negativni populacijski trendovi. U drugom dijelu daje se kratak pregled masovnog odlaska hrvatskih radnika u Njemačku početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, osnivanje hrvatskih katoličkih misija, njihova raznolikoga i specifičnog djelovanja koje se ne ograničava samo na crkvena slavlja i vjersku pouku u užem smislu nego jednako tako nastoji i na njegovanju i očuvanju nacionalnoga i kulturnog identiteta. Taj se model praćenja i potpore hrvatskim iseljenicima pokazao učinkovitim i vrlo uspješnim kako za očuvanje vlastitog identiteta tako i za funkcionalnu integraciju Hrvata u njemačko društvo, što potvrđuje i činjenica da 60% posto hrvatskih migranata u Njemačkoj imaju hrvatske putovnice. Tema trećeg dijela jesu velike promjene i značajni izazovi s kojima se u novije vrijeme susreću hrvatske katoličke misije. Njemačke su biskupije uvele mjere štednje i zbog nedostatka svećenika provode pastoralni preustroj spajanjem nekoliko župa u pastoralne cjeline. Preuređenje župnih zajednica pogađa i katoličke misije na materinskom jeziku. Njihov se broj smanjuje, a one koje ostaju trebaju se organizacijski i prostorno više povezivati s njemačkim župama. Usto, drugo i treće pokoljenje hrvatskih iseljenika sve je više izloženo asimilaciji pa su njihove potrebe i očekivanja od Misija drugačiji od onih koje su imale prethodne generacije. U završnom dijelu iznosi se nekoliko važnih prijedloga i sugestija o tome što bi bilo poželjno i potrebno učiniti da bi većina današnjih hrvatskih katoličkih misija i nadalje mogla obavljati svoje poslanje među hrvatskim iseljenicima kako na pastoralnom planu tako i u njegovanju nacionalnoga i kulturnog identiteta.The article deals with the issue of tasks and prospects of Croatian Catholic Missions in Germany, especially in view of their work on the preservation of religious, cultural and national identity of Croatian immigrants in today’s altered circumstances. First, the problem of emigration from Croatia and Bosnia and Herzegovina in recent times is treated. Then, the article explains the causes of deep and still unbeaten economic crisis as well as the causes of totalitarian heritage, which are the main cause of emigration; it also points to the demographic experts’ recommendations and suggestions on what should be done to stop the negative population trends. The second part provides a brief overview of the mass exodus of Croatian workers to Germany in early 60’s of the last century, establishment of the Croatian Catholic Missions, their diverse and specific activities that are not limited only to church celebrations and religious education in a narrower sense but also to the cultivation and preservation of national and cultural identity. This model of keeping track of and support to Croatian emigrants has proved to be effective and very successful as for the preservation of their identity so too for a functional integration of Croats into German society as evidenced by the fact that 60% of Croatian migrants in Germany have Croatian passports. The themes of the third part are the great changes and significant challenges that the Croatian Catholic Missions have been facing up to recently. German dioceses have introduced austerity measures and due to the lack of priests have implemented pastoral reorganization by merging several parishes in pastoral units. The reorganization of parish communities also affects the Catholic missions in mother tongue. Their number has been decreasing, and those that remain need to be organizationally and spatially more connected with German parishes. In addition, the second and third generation of Croatian immigrants have increasingly been exposed to assimilation, so that their needs and expectations are different from those of previous generations. In the final part the author presents a number of important proposals and suggestions on what would be desirable and necessary to do to enable the Croatian Catholic Missions to continue carrying out their mission among the Croatian immigrants as on a pastoral level so too in fostering national and cultural identity