Hrvati Bunjevci, odnosno Dalmatini, kako su ih u Szegedinu nazivali, najvećim su se dijelom u Ugarskoj nastanili krajem 17. stoljeća, i to napose na području između Szegedina i Baje. Dok u Baji i danas imaju važnu ulogu, u Szegedinu postoji samo uspomena na njih. Preostalo je, doduše, još nekoliko prezimena, ali njihovi su nositelji danas Mađari, a ne Hrvati. Etnička zajednica koja je u Mađarsku doselila s područja današnje Bosne i Hercegovine te Hrvatske (Dalmacije) nije imala jasnu sliku o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Naime, tada je Dalmacija potpadala pod Veneciju, Bosna i dijelovi Slavonije pod Tursku, a tek je mali dio Hrvatske ostao slobodan. Zbog toga su se doseljenici u Ugarsku dijelom nazivali Bošnjacima, većinom Bunjevcima dok ...
Sjeverozapadna Hrvatska je u vrijeme Balkanskih ratova dijelila sudbinu ostatka Hrvatske, a u ekonom...
Ljudska prava — bliska stvarnost ili bliska nedosežnost. Postavljen je problem prava kao pravnoga pr...
Franjevac Lujo Spagnoletti proveo je krajem 18. stoljeća sedam godina na čelu Crkve u Dubrovniku kao...
Nestajanje fiktivnog poslijeratnog jedinstva i sklada u zemljama Istočne Evrope dramatično je ukazal...
Samuel i Eugen (Jenö) odnosno Tasilo Festetić bili su vlasnici dva velika imanja na području današnj...
Autor nam preko arhivske i na terenu sakupljene građe predstavlja Bosanske Hrvate – Bošnjake, kako s...
Pravna valjanost i pravni efekt karte u dalmatinskim gradovima općenito, pa tako — razumije se — i u...
Modruški biskup i upravitelj Senjske biskupije, diplomat, književnik, glagoljaš, latinist, prevodite...
Tokom osamdesetih godina u Jugoslaviji, sećanja na Drugi svetski rat su bila instrumentalizovana kak...
U uvodnom dijelu rada sažeto se govori o nastanku, smještaju i imenu sela Vrsi; zatim o njegovu polo...
Cilj istraživanja koje je prezentirano u ovom doktorskom radu jest prikazati ulogu srbijanskog tiska...
The Kulmer family originally belongs to the Carinthian nobility, and their name was first mentioned ...
Prisilno zatočenje političkih protivnika u samostane poznato je još od ranoga srednjega vijeka. Na h...
Zemljovid Stjepana Glavača prva je tiskana karta dijela Hrvatske koju Turci do 1673. godine nisu usp...
Stjepan Radić rođen je u velikoj obitelji u malenom selu Trebarjevo Desno. Odrastao je u siromaštvu....
Sjeverozapadna Hrvatska je u vrijeme Balkanskih ratova dijelila sudbinu ostatka Hrvatske, a u ekonom...
Ljudska prava — bliska stvarnost ili bliska nedosežnost. Postavljen je problem prava kao pravnoga pr...
Franjevac Lujo Spagnoletti proveo je krajem 18. stoljeća sedam godina na čelu Crkve u Dubrovniku kao...
Nestajanje fiktivnog poslijeratnog jedinstva i sklada u zemljama Istočne Evrope dramatično je ukazal...
Samuel i Eugen (Jenö) odnosno Tasilo Festetić bili su vlasnici dva velika imanja na području današnj...
Autor nam preko arhivske i na terenu sakupljene građe predstavlja Bosanske Hrvate – Bošnjake, kako s...
Pravna valjanost i pravni efekt karte u dalmatinskim gradovima općenito, pa tako — razumije se — i u...
Modruški biskup i upravitelj Senjske biskupije, diplomat, književnik, glagoljaš, latinist, prevodite...
Tokom osamdesetih godina u Jugoslaviji, sećanja na Drugi svetski rat su bila instrumentalizovana kak...
U uvodnom dijelu rada sažeto se govori o nastanku, smještaju i imenu sela Vrsi; zatim o njegovu polo...
Cilj istraživanja koje je prezentirano u ovom doktorskom radu jest prikazati ulogu srbijanskog tiska...
The Kulmer family originally belongs to the Carinthian nobility, and their name was first mentioned ...
Prisilno zatočenje političkih protivnika u samostane poznato je još od ranoga srednjega vijeka. Na h...
Zemljovid Stjepana Glavača prva je tiskana karta dijela Hrvatske koju Turci do 1673. godine nisu usp...
Stjepan Radić rođen je u velikoj obitelji u malenom selu Trebarjevo Desno. Odrastao je u siromaštvu....
Sjeverozapadna Hrvatska je u vrijeme Balkanskih ratova dijelila sudbinu ostatka Hrvatske, a u ekonom...
Ljudska prava — bliska stvarnost ili bliska nedosežnost. Postavljen je problem prava kao pravnoga pr...
Franjevac Lujo Spagnoletti proveo je krajem 18. stoljeća sedam godina na čelu Crkve u Dubrovniku kao...