ROYAL PRIVILEGES OF THE CROATIAN CHAPTERS

U radu se donose četiri srednjovjekovna privilegija o upotrebi autentičnih pečata koje su ugarsko-hrvatski kraljevi, Ludovik I. (1342.-1382.), njegova kći, kraljica Marija (1382.-1385; 1386.-1395.) i njezin muž, Sigismund Luksemburgovac (1387.-1437.) podijelili Zagrebačkom, Zadarskom, Trogirskom i Senjskom kaptolu, kako bi oni mogli nesmetano i na zakonskoj osnovi obavljati službu javne djelatnosti kao hrvatska loca credibilia ili mjesta vjerodostojnosti koju su do tada obavljali na temelju ozakonjenog dekreta kralja Andrije II. iz 1231. g. Taj zakon važio je za sve naše i ugarske kaptole i pojedine samostane na području srednjovjekovnog ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Privilegij Senjskom kaptolu, koji je obavljao javnu djelatnost sve do 18. st., potvrdio je 1480. kralj Matijaš I. Korvin (1458.-1490.), a za njim 1647. i car i kralj Ferdinand III. (1625-1657.).Presented in the work are four mediaeval privileges about the use of authentic seals which the Hungarian-Croatian kings, Louis I (1342-1382) his daughter, Queen Mary (1382-1385, 1386- 1395) and her husband, Sigismund of Luxemburg (1387-1437) distributed to the Zagreb, Trogir and Senj chapter, in order that they could freely and in a legal basis carry out the service of public activities as Croatian loca credibilia (locations of authentication) which until then they carried out on the basis of the legalised decree of King Andrew II from 1231. This law applied to all our and Hungarian chapters and individual monasteries in the region of the mediaeval Hungarian- Croatian kingdom. The privilege of the Senj chapter, which performed public activity up until the 18th century was certified in 1480 by Matthias I Corvinus (1458-1490) and after him in 1647 by Emperor and King Ferdinand III (1625-1657)