Na temelju dosadašnjih spoznaja hrvatske, ali i mađarske i bosanske historiografi je, a posebice analizirajući pisma hrvatskog bana Tome Nadaždija (Nádásdy) barunu Ungnadu iz 1538. godine, autor razmatra problematiku preseljenja hrvatskog pučanstva s vlastelinstava Velika i Međuriću sela na području oko Šoprona u Ugarskoj.1 Autor zaključuje da su izvršena dva preseljenja hrvatskog pučanstva sa spomenutih Nadaždijevih posjeda: 1537. i 1538. godine. Razmatrajući ovaj primjer preseljenja, autor se posebice osvrće na problematiku odnosa između Hrvatskog sabora i velikaša o njihovim suprotstavljenim stavovima s obzirom na migracije podložnika iz hrvatskih krajeva pritisnutih osmanlijskim vojnim nadiranjima.Croatian historiography has already sol...