Translational Solutions of some fundamental Concepts of Heidegger\u27s Philosophy in the croatian-speaking area

Pretočiti strano filozofijsko štivo u vlastiti jezik, nije, kao što je upozoreno već u uvodu, puko lingvistički,već ponajprije misaoni zadatak. Čini se, da smo suviše dugo olako prelazili preko činjenice, da je izučavanje filozofijske terminologije, kako prijevodne tako i one nastale u sklopu vlastitog filozofijskog rada, nezaobilazan zadatak u funkciji cjelovitog razvoja filozofijske misli. Da bez stvaranja vlastite filozofijske terminologije nema i vlastite filozofije, znali su prvi tvorci hrvatske filozofijske terminologije Franjo Marković i. Albert Bazala. Kad je riječ o prijevodnoj filozofijskoj terminologiji, k tome još Heideggerovoj, koja je u ovom radu preliminarno tematizirana, zahtjevi koji se postavljaju pred eventualnog kritičkog prosuditelja nisu jednostavni, jer je mogućnost zabluda mnogo veća nego kad je u pitanju terminologija nastala u sklopu vlastitog misaonog rada. Usklađivanje, koje smo u uvodu naveli kao jednu od svrha, koja treba izučavanjem filozofijske terminologije u izvjesnom smislu biti postignuta, nije mišljeno u simplificiranom smislu, tj. u smislu stvaranja sigurnih, jednoznačnih i više neupitnih rješenja, već u smislu približavanja eventualno najboljim rješenjima. U svakom slučaju, ignoriranje i marginaliziranje tog vrlo važnog problema može nam misaono sam štetiti, dok kreativan i kritički dijalog o tomu može u najmanju ruku omogućiti pristup autentičnijim rješenjem.To re-formulate foreign philosophical material in one’s words in not, as the introduction states, a mere linguistic task, but predominantly an intellectual one. It seems that we have been neglecting too long the fact that the study of philosophical terminology, either terms for translation or those emerging from the complex of one’s own ph8ilosophical endeavor, is a vital objective in the function of the entire development of philosophical thought. The founding fathers of Croatian philosophical terminology, Franjo Marković and Albert Bazala knew that .there can be no philosophy of our own without creating our own philosophical terminology. When philosophical terminology for translation is in question, what\u27s more Heidegger\u27s, the preliminarily focus in this paper, the demands made of the possible critical evaluator are not simple, since the possibility of confusion is much greater than when terminology emerging from the complex of one\u27s own philosophical endeavor is in question. Consistency, which we stated in the introduction as one of the objectives, which ought, in a certain sense, to be achieved through study of philosophical terminology, is not being grasped in the simplified sense, i.e. in the sense of creating reliable, single-faceted and more unqueried solutions but in the sense of approaching what might to the best solutions. In any case, through ignoring and marginalizing this very crucial problem we can only be damaged intellectually, while a creative and critical dialogue on the same can at least enable ,an approach to more authentic solutions