On the Concept of (Croatian) National Philosophy in the Work of Albert Bazala

Ideju (hrvatske) nacionalne filozofije Bazala na prekretnici stoljeća preuzima od svog učitelja Franje Markovića koji je kao prvi (i svjetovni) profesor filozofije na u narodno preporodnom duhu obnovljenom Hrvatskom sveučilištu (1874) programirao nanovo započeti rad oko filozofije nadovezati na stare hrvatske filozofe od 15. do 18. stoljeća s onu stranu Velebita ne idejno nego kao historijski dokument (Bazala). U duhu također nacionalne hrvatskopreporodne ideje, javno oživljene padom apsolutizma i osnažene ponovnom uspostavom ustavnog političkog života u Hrvatskoj od 1860-tih naovamo, Bazala već habilitacijskim radom Marulićev moralno-filozofski rad (1904) dalje razvija ideju (hrvatske) nacionalne filozofije učvršćujući je historijskim istraživanjem filozofijskoga nastojanja u hrvatskog naroda. Primijenivši je djelotvorno i u svom glavnom djelu Povijest filozofije (I-III, 1906-1909-1912), Bazala ujedno produbljuje i samu ideju nacionalne filozofije istraživanjem njezine pretpostavke, tj. ideje naroda i nacionalnog kao takvog. Vjeran i dosljedan svom shvaćanju metalogičkih korijena filozofije, Bazala ne vjeruje u njeno benigno taumazijsko, nego životno agonalno porijeklo. Ona je u svom iskonu čin rođen iz udesa u koje zapada pojedinac i zajednica zapleteni u čvorove životnih sila različitih po vrsti ali homogenih po svom porivnom, voljnom, meta-logičkom korijenu. Filozofija je pokušaj razmrsivanja tih životnosilnosnih čvorova te se po svom iskonskom umskom porivu za oblikovanje smješta u sam korijen života pojedinca i narodnih zajednica. Stoga je i Bazalina ideja nacionalne filozofije u svom iskonu odlučni, što će reći odlučeni čin kojim svjesno i programatski hoće zahvatiti u oblikovanje životne energije hrvatske narodne zajednice u času njezina energičkog nastojanja da postane modernom nacijom, svjesna da samo kao takva u zaokruženju jakih i tada agresivnih nacionalnih individualnosti može povijesno opstati. To je htio i tome se nadao filozof Albert Bazala, nastojeći oko onoga što je i vrhovno određenje filozofa: misaono zahvatiti duh vremena poniranjem u njegov zbiljski, metalogički korijen.Bazala took the idea of (Croatian) national philosophy from his teacher Franjo Marković, the first secular professor of philosophy at the newly reconstituted Croatian University (1874), who advocate d that the study of philosophy should continue the tradition - not in the sense of ideological orientations but in the sense of historic continuity - started by Croatian philosophers on the Adriatic coast between the fifteenth and the eighteenth century. Reviving the idea of the Croatian National Revival, following the abolition of Absolutism and restoration of political life in Croatia in the 1860\u27s, Bazala took up and developed the idea of (Croatian) national philosophy and supported it with historical studies of Croatian philosophers. One such study was his habilitation thesis Marulićev moralno-filozofski rad (Marulić\u27s Moral Philosophy, 1904). The idea was further developed in Bazala\u27s main work Povijest filozofije (A History of Philosophy, I-III, 1906-1909-1912), where he also examined the assumptions on which national philosophy rests, that is, the idea of the nation and of national identity as such. Faithfully consistent in his view of the metalogical roots of philosophy, Bazala did not believe in its benign thaumaturgic origins but rather in its agonal origins in the throes of the life struggle. Philosophy, according to him, was born out of the fateful predicament in which individuals and communities find themselves, entangled in the action of life forces different in kind but homogeneous in terms of their stimulative, volitional, metalogical roots. Philosophy is an attempt to disentangle these entanglements of life forces, and with its primordial intellectual formative effort it belongs to the very roots of life of individuals and national communities. That is why Bazala\u27s idea of national philosophy was a conscious and programmatic decision and an attempt to capture the moment of formation of life energies of the Croatian national community, striving energetically to become a modern nation, conscious that only as such it could survive historically in the neighbourhood of other, strong and quite aggressive at that time, national individualities. Bazala sought to complete the philosopher\u27s main task and reach his supreme goal: to capture the spirit of the time intellectually, by reaching for its true, metalogical roots