Fojnički glagoljski fragment je list brevijara, Temporala, sadrži dio Knjige Izlaska (Izl 3,7-8) i Slovo sv. Ivana Zlatoustoga. Pronađen je u Muzeju Franjevačkoga samostana u Fojnici na koricama Razmišljanja Matije Jerkovića. Podrobna jezična raščlamba pokazala je da je FgFoj pisan hrvatskoglagoljskim ustavnim pismom i crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije sredinom 14. stoljeća. Na fonološko-grafijskoj je razini FgFoj prilično pomlađen, odnosno narušena je norma crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, primjerice kod pisanja znaka za poluglas i posebice jata. Naime, FgFoj je prilično ekaviziran, npr.: deli, boleznь, mlekomь, leki, susedь, zvezdamь, telesi, odolevaše, grehi. To bi možda moglo upućivati na zaključak, da taj fragme...
Predmet ovog rada su kajkavizmi u Tkonskom zborniku – glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stol...
Autor promatra rad popa Šime Starčevića u svezi s njegovim stajalištima o hrvatskome književnom jezi...
U »Razgovoru ugodnom« Andrija Kačić Miošić često upućuje na podrijetlo povijesne građe iz knjiga na ...
U članku je opisan jedan list pergamene pronađen u Franjevačkom samostanu u Livnu gdje se i danas ču...
U radu se opisuje Varaždinski list hrvatskoglagoljskoga misala (FgVar2), pergamentni fragment otkriv...
Glagoljski natpis na ulomku antičkoga crijepa (teguli) pronađen je 2007. prilikom arheološkoga istra...
U radu se iznose književnopovijesne, grafijske, jezične i jezičnostilske značajke Gospina plača iz O...
Premda je stilska kršćanska formacija, koju je napomenuo Gašpar Bujas, prepoznatljiva kao pismo sa s...
U članku se opisuje izraz, sadržaj, značenje i stilistička uloga uzvika potvrđenih u građi Rječnika ...
U mitologiji slavenskih i baltičkih naroda pojavljuje se gromovnik Perun (Perkunas) i njegov suparni...
Naziv “glagoljica” javlja se u Hrvatskoj u 14. stoljeću. Tim pismom pisane su mnoge liturgijske knji...
Uz primjenu imagološke analitičke metode, a na temelju kontroverzijskih katekizama sjevernohrvatskih...
U Franjevačkom samostanu u Pazinu (Istra), koji pripada Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima (Provin...
Radom se želi ukazati na bogatu glagoljsku baštinu Gacke doline i na jezičnu, kulturološku i naciona...
Apokrif Usnuće Bogorodice o posljednjim danima i smrti Bogorodice u hrvatskoglagoljskoj književnosti...
Predmet ovog rada su kajkavizmi u Tkonskom zborniku – glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stol...
Autor promatra rad popa Šime Starčevića u svezi s njegovim stajalištima o hrvatskome književnom jezi...
U »Razgovoru ugodnom« Andrija Kačić Miošić često upućuje na podrijetlo povijesne građe iz knjiga na ...
U članku je opisan jedan list pergamene pronađen u Franjevačkom samostanu u Livnu gdje se i danas ču...
U radu se opisuje Varaždinski list hrvatskoglagoljskoga misala (FgVar2), pergamentni fragment otkriv...
Glagoljski natpis na ulomku antičkoga crijepa (teguli) pronađen je 2007. prilikom arheološkoga istra...
U radu se iznose književnopovijesne, grafijske, jezične i jezičnostilske značajke Gospina plača iz O...
Premda je stilska kršćanska formacija, koju je napomenuo Gašpar Bujas, prepoznatljiva kao pismo sa s...
U članku se opisuje izraz, sadržaj, značenje i stilistička uloga uzvika potvrđenih u građi Rječnika ...
U mitologiji slavenskih i baltičkih naroda pojavljuje se gromovnik Perun (Perkunas) i njegov suparni...
Naziv “glagoljica” javlja se u Hrvatskoj u 14. stoljeću. Tim pismom pisane su mnoge liturgijske knji...
Uz primjenu imagološke analitičke metode, a na temelju kontroverzijskih katekizama sjevernohrvatskih...
U Franjevačkom samostanu u Pazinu (Istra), koji pripada Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima (Provin...
Radom se želi ukazati na bogatu glagoljsku baštinu Gacke doline i na jezičnu, kulturološku i naciona...
Apokrif Usnuće Bogorodice o posljednjim danima i smrti Bogorodice u hrvatskoglagoljskoj književnosti...
Predmet ovog rada su kajkavizmi u Tkonskom zborniku – glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stol...
Autor promatra rad popa Šime Starčevića u svezi s njegovim stajalištima o hrvatskome književnom jezi...
U »Razgovoru ugodnom« Andrija Kačić Miošić često upućuje na podrijetlo povijesne građe iz knjiga na ...