Povezanost emocija i samopouzdanja u grčkih sportaša iz različitih sportova

Emotional relationships are crucial for an accurate prediction and control of the impact of emotions on athletic performance. The Individual Zones of Optimal Functioning (IZOF) model attempts to describe and explain emotions related to individually successful and poor performances (Hanin, 1997, 2000). The participants were 617 Greek athletes (424 males and 190 females) from five different sports. Their ages ranged from 18 to 30 years (M=24.30, SD=3.70). All athletes completed the questionnaire on emotions (IZOF, Hanin, 2000), which was translated into Greek (Hanin, Papaioannou & Lukkarila, 2001). The aim of the study was the examination of a possible relationship between emotions and confidence and among different competitive sports in Greece. The results supported the good psychometric properties of the assessment tool. Additionally, the results indicated statistically significant differences among sports in almost all the questionnaire variables: (a) in optimal-pleasant emotions swimmers had higher scores than Graeco-Roman and freestyle wrestlers, (b) in optimal-unpleasant emotions swimmers had higher scores than taekwondoists and water polo players, and (c) in dysfunctional-unpleasant emotions swimmers had lower scores than taekwondoists and water polo players. On the other hand, in dysfunctional-pleasant emotions and in confidence no statistically significant differences among the sports were found. According to previous research, it is also important to indicate that emotional content and intensity are different in training practice and competitions and that they vary across the pre-, mid-, and post-event performance situations (Hanin & Stambulova, 2002). Possible future research might replicate and extend the study’s findings, explore an athlete’s anxiety, goal-orientations, motivation and performance, and develop effective intervention strategies.Povezanost emocija krucijalna je za točno predviđanje i kontrolu utjecaja emocija na sportsku uspješnost. Model Individualnih zona optimalnoga funkcioniranja (IZOF) pokušava opisati i objasniti emocije povezane s uspješnim i neuspješnim izvedbama sportaša (Hanin, 1997, 2000). Uzorak ispitanika činilo je 617 grčkih sportaša (424 muškarca i 190 žena) iz različitih sportova. Dob sportaša bila je od 18 do 30 godina (M=24,30, SD=3,70). Svi sportaši ispunili su upitnik za procjenu emocija (IZOF; Hanin, 2000) koji je preveden na grčki jezik (Hanin, Papaioannou, & Lukkarila, 2001). Cilj istraživanja bio je utvrđivanje mogućih povezanosti između emocija i samopouzdanja te njihove povezanosti među različitim sportovima. Rezultati istraživanja pokazali su vrlo dobre metrijske karakteristike mjernog instrumenta korištenoga u istraživanju. Također, rezultati su potvrdili statistički značajne razlike među sportovima u gotovo svim varijablama upitnika: a) u optimalno ugodnim emocijama, plivači su imali više vrijednosti u odnosu na hrvače grčko-rimskim i slobodnim stilom, b) u optimalno neugodnim emocijama, plivači su imali više vrijednosti u odnosu na taekwondoaše i vaterpoliste i c) u disfunkcionalno neugodnim emocijama, plivači su imali niže vrijednosti u odnosu na taekwondoaše i vaterpoliste. S druge strane, u disfunkcionalno ugodnim emocijama te u razini samopouzdanja nisu utvrđene statistički značajne razlike između sportova. U skladu s dosadašnjim istraživanjima, vrlo je važno naglasiti da su emocionalni sadržaj i intenzitet različiti u treningu i natjecanju te da variraju tijekom događaja prije, tijekom i nakon utakmice ili nastupa (Hanin & Stambulova, 2002). Moguće buduće istraživanje moglo bi ponoviti i proširiti rezultate dobivene ovim istraživanjem te istražiti sportaševu anksioznost, ciljnu orijentaciju, motivaciju i uspješnost te razviti učinkovite intervencijske strategije