Čimbenici ovladavanja hrvatskim jezikom u ranome diskursu

The process of language acquisition including the Croatian language begins in the second trimester of pregnancy. The process continues with the child starting school, as the morphological and syntactic knowledge becomes automated only around the age of 11/12. A child starts its institutional learning at the age of seven, or in the first grade of elementary school, entering the phase of concrete thinking operations which ends around the age of 11/12 with the onset of the abstract period. That is why in this early period, language should be taught using strategies that will encourage the development of communicative competence and language learning on the basis of concrete examples. The process of acquiring language is primarily affected by cognitive abilities, but also the social context (place of residence) and attitude toward language. Therefore, the aim of this paper is to examine the level of acquisition of the Croatian language regarding the communicative and language competence. Also, it examined facts that are connected with the process of acquiring language (age, gender, place of residence, grade for the subject Croatian language). The aim is to examine student\u27s knowledge from the second to the fourth grade (junior grades) using an objective type test (Test of communicative and linguistic competence for each class), and attitudes towards Croatian language as a school subject will be tested using the Attitude questionnaire. The results were analyzed through qualitative and quantitative methods using the SPSS program for statistics. The results show that pupils in the 3rd grade are better at the level of linguistic competence but pupils in the 2nd and 4th grade are better at the level of communicative competence. Girls show better results than boys, and participants from the Stokavian area scored lower results than participants from other areas. Also, participants who have better grades in the subject Croatian language have better results in both competences. They also show positive attitudes to Croatian language as a school subject.Proces usvajanja svakoga, pa i hrvatskoga jezika, započinje već u drugom trimestru trudnoće, a polaskom djeteta u školu ne završava, nego se nastavlja jer se morfološko i sintaktičko znanje automatizira tek oko 11./12. godine. S institucionalnim učenjem dijete započinje oko sedme godine kada kreće u prvi razred osnovne škole i ulazi u fazu konkretnih misaonih operacija koja završava oko 11./12. godine, a tada započinje faza apstraktnoga mišljenja. Upravo je zato u tome ranome razdoblju jezik potrebno poučavati upotrebljavajući strategije koje će poticati razvoj jezično-komunikacijske kompetencije i učenje jezika na temelju konkretnih primjera. Na proces ovladavanja jezikom, prije svega, utječu kognitivne (spoznajne) sposobnosti, ali i socijalni kontekst (mjesto stanovanja), kao i stav prema jeziku. Stoga je cilj ovoga rada ispitati razinu ovladanosti hrvatskim jezikom na dvjema razinama: jezično-komunikacijskoj i jezičnoj (lingvističkoj). Također su ispitani čimbenici koji su povezani s procesom ovladavanja jezika (dob, spol, mjesto u kojemu se nalazi škola, ocjena iz hrvatskoga jezika). Ispitanici su ispitani testom objektivnoga tipa (Test komunikacijske i lingvističke kompetencije za svaki razred), a upitnikom su ispitani stavovi prema Hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu. Podaci su obrađeni metodom analize sadržaja, a potom u SPSS programu za statistiku. Rezultati pokazuju da su učenici trećega razreda uspješniji na testu lingvističke, a učenici drugoga i četvrtoga razreda na testu komunikacijske kompetencije. Djevojčice pokazuju značajno bolje rezultate od dječaka, a ispitanici koji dolaze iz štokavskih područja značajno slabije rezultate od ispitanika iz drugih regija Republike Hrvatske. Također, ispitanici koji imaju bolju ocjenu iz Hrvatskoga jezika imaju i bolje rezultate na oba testa. Ispitanici također pokazuju pozitivan stav prema Hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu