Živa tijela i svjetovi: pregled fenomenologije u antropologiji

The article begins with a short introduction to phenomenology with an emphasis on the work of Maurice Merleau-Ponty, whose ideas have had a great impact on cultural anthropology since the 1980s, especially through notions like ‘embodiment’ and ‘radical empiricism’. The article will proceed to outline main trends in phenomenological anthropology as well as its precursors. It then dedicates itself to some of the most prominent issues in anthropology in which phenomenology is particularly involved such as: ‘bracketing’, ‘betweenness’, ‘mind-body dualism’ and ‘embodiment’. Alongside a summary of phenomenology’s contribution to anthropology, the conclusions will address some of the critiques that are often directed at phenomenology.Članak započinje kratkim uvodom u fenomenologiju s posebnim fokusom na djelo Maurice Merleau-Pontyja čije su ideje imale snažan utjecaj na razvoj kulturne antropologije nakon 1980-ih, posebice kroz pojmove kao što su otjelovljenje i radikalni empiricizam. Članak nastavlja s pregledom glavnih pravaca u fenomenološkoj antropologiji kao i njezinim prekursorima. Naredna poglavlja posvećena su istaknutim temama u antropologiji koje su povezane s fenomenologijom, kao što su: ograđivanje (bracketing), međubivanje (betweeness), dualizam uma i tijela te otjelovljenje (embodiment). Zajedno sa sažetkom doprinosa fenomenologije antropologiji, članak završava pregledom nekih od uobičajenih kritika upućenih fenomenologiji