U članku se analiziraju struktura i opseg imenskih skupina s prijedložnim komplementima, realizacija sintaktičkih i semantičkih funkcija njemačkog neodređenog i određenog člana u njihovim hrvatskim ekvivalentima te valencija glave nominalnih skupina i semantičke funkcije prijedložnih komplemenata. Analiza se zasniva na korpusu ekscerpiranom iz književnih djela njemačkih i hrvatskih autora. Postojanje člana u njemačkom i njegovo nepostojanje u hrvatskom jeziku te različito izgrađeni padežni sustavi osnovna su razlikovna obilježja dvaju jezika. Hrvatski ekvivalent njemačkog prijedložnog komplementa ima oblik prijedložne ili, rjeđe, imenske skupine. U većini slučajeva postoji razlika u prijedlogu i padežu.This paper analyses the structure and ...
U radu prikazujemo strukturu glagolskog dijela Hrvatskog WordNeta i načela prema kojima konstituiram...
U radu se analiziraju hrvatski pridjevi Vrančićeva rječnika nastali izvođenjem i slaganjem. Jedan br...
Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s imenicama u određenome padežu tvoreći s njim...
U radu se analiziraju hrvatski pridjevi Vranciceva rjecnika nastali izvodenjem i slaganjem. Jedan br...
U radu će biti obrađeni prijedlozi koji se često pojavljuju u paru: od i do, iz i u, s i na. Učestal...
U radu se analizira poredbeni genitiv u pjesništvu na starohrvatskom jeziku na sintaktičkoj razini. ...
U prilogu se analiziraju podudarnosti i razlike frazema u hrvatskome, engleskome, njemačkome i talij...
Ovim se radom žele sintetizirati dosadašnje važnije spoznaje o kolokacijama, u teoriji i praksi, s c...
U ovom će radu biti riječ o frazeološkim kalkovima u hrvatskom jeziku koji su preuzeti iz engleskog ...
Polazeći od pretpostavke da je prostor univerzalni kognitivni primitiv, ili, bolje rečeno, a priori ...
Prijedlozi su relacijske riječi koje spajaju glavnu i zavisnu riječ uglavnom u slobodnim spojevima, ...
U radu se predstavljaju spoznaje o vezniku kao vrsti riječi i gramatičkim opisima veznika. Problemat...
U radu se propituje status općeeuropskih frazema hrvatskoga jezika u izdanjima Rječnika stranih rije...
U radu se, na temelju transliteriranoga izdanja Damira Viškanića, raščlanjuju i opisuju odabrane i d...
U radu se opisuju primjeri češće uporabe akuzativa bez prijedloga u suvremenim hrvatskim medijima i ...
U radu prikazujemo strukturu glagolskog dijela Hrvatskog WordNeta i načela prema kojima konstituiram...
U radu se analiziraju hrvatski pridjevi Vrančićeva rječnika nastali izvođenjem i slaganjem. Jedan br...
Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s imenicama u određenome padežu tvoreći s njim...
U radu se analiziraju hrvatski pridjevi Vranciceva rjecnika nastali izvodenjem i slaganjem. Jedan br...
U radu će biti obrađeni prijedlozi koji se često pojavljuju u paru: od i do, iz i u, s i na. Učestal...
U radu se analizira poredbeni genitiv u pjesništvu na starohrvatskom jeziku na sintaktičkoj razini. ...
U prilogu se analiziraju podudarnosti i razlike frazema u hrvatskome, engleskome, njemačkome i talij...
Ovim se radom žele sintetizirati dosadašnje važnije spoznaje o kolokacijama, u teoriji i praksi, s c...
U ovom će radu biti riječ o frazeološkim kalkovima u hrvatskom jeziku koji su preuzeti iz engleskog ...
Polazeći od pretpostavke da je prostor univerzalni kognitivni primitiv, ili, bolje rečeno, a priori ...
Prijedlozi su relacijske riječi koje spajaju glavnu i zavisnu riječ uglavnom u slobodnim spojevima, ...
U radu se predstavljaju spoznaje o vezniku kao vrsti riječi i gramatičkim opisima veznika. Problemat...
U radu se propituje status općeeuropskih frazema hrvatskoga jezika u izdanjima Rječnika stranih rije...
U radu se, na temelju transliteriranoga izdanja Damira Viškanića, raščlanjuju i opisuju odabrane i d...
U radu se opisuju primjeri češće uporabe akuzativa bez prijedloga u suvremenim hrvatskim medijima i ...
U radu prikazujemo strukturu glagolskog dijela Hrvatskog WordNeta i načela prema kojima konstituiram...
U radu se analiziraju hrvatski pridjevi Vrančićeva rječnika nastali izvođenjem i slaganjem. Jedan br...
Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s imenicama u određenome padežu tvoreći s njim...