U ovom se radu govori o religioznoj lirici slavonskog pisca Antuna Kanižlića (1699–1777). Najprije se prikazuje kulturnopovijesni kontekst Slavonije u 18. stoljeću s naglaskom na važnosti tiskane knjige i vjerskog prosvjećivanja u razvitku toga kraja. Opisuje se rad isusovaca i franjevaca u Slavoniji, kao i njihov značaj za početak opismenjavanja naroda tiskanjem abecevica (početnica), poučavanjem čitanja i pisanja te poučavanjem vjerskih istina. U središnjem dijelu rada prikazuju se Kanižlićevi katekizmi i molitvenici te se ističe njihov značaj za cjelokupni opus ovoga slavonskog pisca, a zatim se analizira religiozna lirika koju oni sadrže. U analizi religiozne lirike uočava se Kanižlićev bogati barokni stil, teme i česti motivi prisutni ...