CLINICAL AND LABORATORY VARIABLES AS PROGNOSTIC INDICATORS IN COLIC HORSES

Neovisno o uzroku, kolike obuhvaćaju skupinu bolesti s visokom smrtnošću u konja, te su simptomi kolike vrlo čest razlog veterinarskih intervencija. U ovom retrospektivnim 44 istraživanju obuhvaćeni su podaci o 89 konja koji su zaprimljeni zbog količnih bolova. Prikupljeni su klinički i laboratorijski parametri s ciljem odražavanja stanja pacijenta. U obzir su uzeti: dob konja, trajanje bolesti, parametri pefuzije, to jest podaci o cirkulacijskom statusu pacijenta (nabor kože, CRT, boja sluznica, postotak hematokrita), apetit, nalaz rektalne i ultrazvučne pretrage, frekvencija bila, peristaltika, refluks, njegova pH vrijednost i količina, koncentracija ukupnih proteina, albumina, laktata, te lokalizacija patološkog procesa i način liječenja. Dob konja, trajanje bolesti prije dolaska na kliniku, nalazi rektalne i UZV pretrage, prisutnost refluksa, njegova pH vrijednost i količina, koncentracija ukupnih proteina i albumina, lokalizacija patološkog procesa, kao ni način provedene terapije nisu pokazali prognostičku važnost u našoj populaciji konja. Parametri koji opisuju cirkulacijski status pacijenta (boja sluznice, CRT, hematokrit, nabor kože) značajno su se razlikovali u konja koji su preživjeli, to jest u konja koji su eutanazirani ili uginuli. Prisutnost apetita povezana je s povoljnim ishodom bolesti. Najznačajniji prognostički pokazatelj bila je frekvencija otkucaja srca u trenutku primitka. Stišana ili odsutna peristaltika nepovoljan je prognostički parametar, kao i koncentracija laktata viša od 6 mmol/L. Parametri dobiveni kliničkim pregledom i laboratorijskim pretragama krvi od velike su pomoći u prognoziranju ishoda bolesti, što dodatno naglašava važnost njihove pravilne interpretacije prilikom prvog prijema pacijenta.Regardless of the cause, colic is one of the most common causes of death in horses. Most colics require urgent veterinary intervention. We analyzed clinical data in a retrospective study in 89 45 horses that were admitted for colic pain. Clinical and laboratory parameters which reflect patient’s condition were collected. Observed parameters were: horse age, duration of disease, circulatory parameters (skin turgor, CRT, mucose membrane colour, hematocrit percentage), appetite, rectal and ultrasonographic findings, heart rate, peristalsis, presence of reflux, its pH value and amount, total protein count, albumin concentration, lactate concentration, localization of pathological process and therapy choice. Horse age, duration of disease, rectal and ultrasonographic findings, presence of reflux, its pH value and amount, total protein count, albumin concentration, localization of pathological process and therapy choice showed no prognostic value in our population of horses. Circulatory parameters (mucose membrane colour, CRT, hematocrit percentage, skin turgor) were significantly different among survivers, nonsurvivers and euthanised horses. Horses with appetite have a better prognosis. Heart rate at the time of admission was the best prognostic indicator. Lack of peristalsis, as well as lactate concentration above 6 mmol/L, are related to negative prognosis. Parameters obtained by clinical examination and laboratory blood tests are of great help in predicting disease outcome, which further emphasize the importance of appropriate evaluation of prognostic indicators during the first admission of the patient