Pogrešna medikalizacija i epistemička nepravda u psihijatriji: slučaj predmenstrualnog disforičnog poremećaja

In this paper, my goal is to use an epistemic injustice framework to extend an existing normative analysis of over-medicalization to psychiatry and thus draw attention to overlooked injustices. Kaczmarek (2019) has developed a promising bioethical and pragmatic approach to over-medicalization, which consists of four guiding questions covering issues related to the harms and benefits of medicalization. In a nutshell, if we answer “yes” to all proposed questions, then it is a case of over-medicalization. Building on an epistemic injustice framework, I will argue that Kaczmarek’s proposal lacks guidance concerning the procedures through which we are to answer the four questions, and I will import the conceptual resources of epistemic injustice to guide our thinking on these issues. This will lead me to defend more inclusive decision-making procedures regarding medicalization in the DSM. Kaczmarek’s account complemented with an epistemic injustice framework can help us achieve better forms of medicalization. I will then use a contested case of medicalization, the creation of Premenstrual Dysphoric Disorder (PMDD) in the DSM-5 to illustrate how the epistemic injustice framework can help to shed light on these issues and to show its relevance to distinguish good and bad forms of medicalization.U ovom radu moj je cilj upotrijebiti okvir epistemički nepravde kako bih proširila postojeću normativnu analizu pretjerane medikalizacije na psihijatriju i tako skrenuti pozornost na zanemarene nepravde. Kaczmarek (2019) razvio je obećavajući bioetički i pragmatičan pristup pretjeranoj medikalizaciji, koji se sastoji od četiri pitanja koja pokrivaju probleme vezane za štete i prednosti medikalizacije. Ukratko, ako na sva predložena pitanja odgovorimo s "da", onda je riječ o pretjeranoj medikalizaciji. Nadovezujući se na okvir epistemičke nepravde, tvrdit ću da Kaczmarekovom prijedlogu nedostaju smjernice u vezi s postupcima kroz koje trebamo odgovoriti na četiri pitanja, te ću uvesti pojmovne resurse epistemičke nepravde da usmjere naše razmišljanje o tim pitanjima. To će me navesti da branim inkluzivnije postupke donošenja odluka u vezi s medikalizacijom u DSM-u. Kaczmarekovo gledište dopunjeno okvirom epistemičke nepravde može nam pomoći da postignemo bolje oblike medikalizacije. Zatim ću upotrijebiti sporni slučaj medikalizacije, stvaranje predmenstrualnog disforičnog poremećaja (PMDD) u DSM-5 kako bih ilustrirala na koji način okvir epistemičke nepravde može pomoći u rasvjetljavanju ovih problema i pokazati njegovu relevantnost za razlikovanje dobrih i loših oblika medikalizacije