Mogući budući izazovi za Europski sud za ljudska prava? Važnost Zakona o nezastarijevanju i predmeta Sanader za jurisprudenciju Europskog suda za ljudska prava i razvoj mehanizama tranzicijske pravde

Constitutional amendments adopted in Croatia in 2010 that allowed retroactive prosecution of economic crimes related to the process of ownership transformation and privatization committed during the Homeland War and peaceful reintegration, and war profiteering cases (transitional economic crimes) opened a Pandora’s box. It should be argued that these Constitutional amendments and the Act on Exemption from the Statute of Limitations belong to the mechanisms of “transitional justice” usually implemented in post-conflict societies with the aim of achieving full realization of the rule of law and the principle of social justice. The one case prosecuted to date in Croatia on the basis of the Act on Exemption, received tremendous media attention: the case against the former prime minister of Croatia, Ivo Sanader. As the decision in the Sanader case has become final, this article illuminates the transitional justice narrative of the Act on Exemption and raises the question whether this Act as such, through the Sanader case, could be put under the scrutiny of the European Court of Human Rights as a “transitional justice case” that tackles some of the most fundamental provisions of the European Convention of Human Rights. This article therefore explores the narratives of transitional justice discourse, and touches upon the need to protect economic, social and cultural rights in the context of transitional justice mechanisms. Moreover, this article tries to anticipate some of the questions with which the European Court of Human Rights could deal in order to either confirm or reject the Croatian approach towards combating transitional economic crimes. In any case, if this “Croatian model” of transitional justice laws is proven to be legally justified and effective, it could be implemented in the other countries in the region and possibly serve as a model on how to approach long neglected crimes – transitional economic offences that could have grave consequences on the development of the society.Izmjene i dopune hrvatskoga Ustava 2010. godine, kojima je dopušteno retroaktivno procesuiranje gospodarskih kaznenih djela vezanih uz proces pretvorbe i privatizacije počinjenih za vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije te kaznenih djela ratnog profiterstva (tranzicijska gospodarska kaznena djela), otvorile su Pandorinu kutiju. Ustavne su izmjene omogućile i donošenje Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. Valja tvrditi kako te izmjene Ustava i navedeni Zakon pripadaju mehanizmima “tranzicijske pravde” postkonfliktnog društva te da su doneseni sa svrhom ostvarenja pune vladavine prava i ostvarenja načela socijalne pravde u hrvatskom društvu. Slučaj koji je procesuiran na temelju toga Zakona, a nedavno je pravomoćno riješen, odnosi se na postupak protiv bivšeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ive Sanadera. U ovome se članku obrađuje sam pojam tranzicijske pravde te se razmatra potreba zaštite ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u okviru mehanizama kojima se tranzicijska pravda služi. Navedena se problematika obrađuje u članku radi analiziranja mogućeg pristupa Europskog suda za ljudska prava prema takvim hrvatskim “tranzicijskim” slučajevima na temelju postojeće jurisprudencije Suda. Naime, može se očekivati kako će se sam Zakon o nezastarijevanju, kao i predmet Sanader, naći u skoroj budućnosti pred Europskim sudom za ljudska prava kako bi opravdao ili opovrgnuo legalitet samog donošenja. Ako se to dogodi, rezoniranje Suda u tom predmetu bit će od velike važnosti ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i za sve države koje nisu u dovoljnoj mjeri procesuirale tranzicijska gospodarska kaznena djela te su ih općenito zanemarila prilikom implementiranja mehanizama karakterističnih za tranzicijska društva. Jednako tako, predmet nakon završetka pred Sudom može utjecati i na razvoj mehanizama tranzicijske pravde općenito. Stoga ovaj članak nastoji predvidjeti neka od pitanja kojima bi se Europski sud za ljudska prava mogao baviti prilikom pravne analize Zakona o nezastarijevanju, počevši od načela zakonitosti