Temeljna je postavka ove rasprave da se u Hrvatskoj nakon prvih kompetitivnih izbora 1990. razvijao poseban tip države koji je objedinjavao elemente parlamentarne, predsjedničke i vladine države. Ona se zasniva na uvidu da su se pravno-politički uspostavila tri "težišta" i oblika očitovanja političke volje. Politička volja tako se izražavala u Saboru u obliku parlamentarnih zakona, u Predsjedniku Republike u obliku uredaba sa zakonskom snagom i u Vladi u obliku uredaba sa zakonskom snagom na temelju zakonskih ovlasti parlamenta. Društveni su život uređivala tri zakonodavca pomoću zakona i zakonskih mjera. Ako se takvo stanje može pripisati, prije svega, izvanrednim okolnostima u državi to će ublažavanje ili iščezavanje izvanrednih okolnosti...
Za tvrdnju da ustavna država ima prednost pred demokracijom, autor navodi tri razloga. Demokracija p...
Premda se oblikovanje programa i statuta novih političkih stranaka u Hrvatskoj promatran kao manje v...
U ovom se radu preispituje pojednostavljeno prihvaćeno i ne-preispitano razlikovanje između ustavnog...
Temeljna je postavka ove rasprave da se u Hrvatskoj nakon prvih kompetitivnih izbora 1990. razvijao ...
Autor razmatra temeljna prijeporna pitanja u svezi s ustavnim modelom i zbiljom hrvatskog parlamenta...
U tekstu se predlaže diferenciran pristup, i na dijakronijsko-genetičkom i na sinkronijsko-sustavnom...
U radu se kritički razmatra Ustav Republike Srbije od 8. novembra 2006. i konstatuje njegova nedosta...
Autor smatra da je hrvatski ustavni model polupredsjedničkog sustava, kao temeljno obilježje i skup ...
Praksa širokog delegiranja zakonodavne nadležnosti razvila se u Republici Hrvatskoj od samog početka...
U tekstu se objavljuju rezultati anketnog istraživanja obavljenog među 97 zastupnika u prvom sazivu ...
Većina srednjoevropskih i istočnnoevropskih zemalja, poput Poljske, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske, S...
Hegel u svojoj Filozofiji prava raspravljajući o suverenitetu, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, čini ...
Autonomni i samoupravni karakter mikrolokalnih oblika organiziranja građana derogiran je političkom ...
Određeni politički režim ne može se razumjeti bez spoznaje o njegovu izbornom sistemu i njegovoj vez...
Demokratsko društvo nije moguće ostvariti, između ostalog, bez otvorene javne rasprave o svim segmen...
Za tvrdnju da ustavna država ima prednost pred demokracijom, autor navodi tri razloga. Demokracija p...
Premda se oblikovanje programa i statuta novih političkih stranaka u Hrvatskoj promatran kao manje v...
U ovom se radu preispituje pojednostavljeno prihvaćeno i ne-preispitano razlikovanje između ustavnog...
Temeljna je postavka ove rasprave da se u Hrvatskoj nakon prvih kompetitivnih izbora 1990. razvijao ...
Autor razmatra temeljna prijeporna pitanja u svezi s ustavnim modelom i zbiljom hrvatskog parlamenta...
U tekstu se predlaže diferenciran pristup, i na dijakronijsko-genetičkom i na sinkronijsko-sustavnom...
U radu se kritički razmatra Ustav Republike Srbije od 8. novembra 2006. i konstatuje njegova nedosta...
Autor smatra da je hrvatski ustavni model polupredsjedničkog sustava, kao temeljno obilježje i skup ...
Praksa širokog delegiranja zakonodavne nadležnosti razvila se u Republici Hrvatskoj od samog početka...
U tekstu se objavljuju rezultati anketnog istraživanja obavljenog među 97 zastupnika u prvom sazivu ...
Većina srednjoevropskih i istočnnoevropskih zemalja, poput Poljske, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske, S...
Hegel u svojoj Filozofiji prava raspravljajući o suverenitetu, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, čini ...
Autonomni i samoupravni karakter mikrolokalnih oblika organiziranja građana derogiran je političkom ...
Određeni politički režim ne može se razumjeti bez spoznaje o njegovu izbornom sistemu i njegovoj vez...
Demokratsko društvo nije moguće ostvariti, između ostalog, bez otvorene javne rasprave o svim segmen...
Za tvrdnju da ustavna država ima prednost pred demokracijom, autor navodi tri razloga. Demokracija p...
Premda se oblikovanje programa i statuta novih političkih stranaka u Hrvatskoj promatran kao manje v...
U ovom se radu preispituje pojednostavljeno prihvaćeno i ne-preispitano razlikovanje između ustavnog...