On Different Ways of Classifying Fashion-Clothing Terminology

Različiti su se autori dvama nerazdvojnim fenomenima mode i odijevanja dosad uglavnom bavili sa stajališta semiotike, etnologije, sociologije i/ili umjetnosti, dok rječotvornih, leksičko-semantičkih ili pak leksikografskih obrada leksema semantičkoga polja riječi odjeća – odijevanje hrvatskomu jeziku ili nedostaje ili su neprecizne. Stoga lingvističko-normativna analiza modno-odjevnoga nazivlja ponajprije zahtijeva njegovu klasifikaciju. U ovome ćemo radu predložiti tri načina klasifikacije odnosno razvrstavanja modno-odjevnoga nazivlja koristeći se modnim časopisima iz razdoblja kada su oni na hrvatskome jeziku tek počeli izlaziti (od 1918.), a u odnosu prema suvremenome stanju. Jednu od klasifikacija, determiniranu upravo odabranim korpusom, nazvali smo klasifikacijom prema tipičnome elementu formule pismovnoga odjevnog predmeta i ona se podudara sa semiotičkom teorijom Rolanda Barthesa o strukturi slikovnoga i pismovnoga odjevnog predmeta. Drugi je mogući način klasifikacije naziva po semantičkim poljima, a treći su način paradigmatske leksičke hijerarhizacije taksonimije, hiponimije i meronimije. Ti klasifikacijski sustavi, razvrstavajući leksik u odnose dominacije i diferencijacije (prevlasti i razlikovanja), zapravo odražavaju način na koji govornici kategoriziraju svijet svojega iskustva.So far, different authors have dealt with the two inseparable phenomena related to fashion and clothing mainly from the semiotic, ethnological, sociological and/or artistic viewpoints, while the morphological, lexical-semantic or lexicographic analyses of lexical items considering the semantic field of fashion-clothing words are either insufficient or inaccurate in the Croatian language. Therefore, the linguistic-normative analysis of these terms first requires their classification. This paper proposes three ways of classifying fashion-clothing terminology by using the fashion journals from the period when their publication started in Croatian (around 1918) and comparing it to the present situation. One of the classifications, determined by the selected corpus, is called the classification based on the typical element of formula referring to the written clothing, which is in compliance with Roland Barthes’ semiotic theory on the structure of visual and written clothing item. The second possible way is to start from semantic fields, while the third way of paradigmatic lexical hierarchisation includes taxonomies, hyponymies and meronymies. These systems, classifying the lexis according to the relations of superordination and differentiation (being superordinate and different), actually represent the ways in which speakers categorise the world of their own experience