Gotovo dvije trećine površine Hrvatske zauzima krš, a na njemu je čovjek tijekom stoljeća sustavno devastirao šumu stvarajući goleti. Čovjekova skrb za takve površine može se vidjeti u podizanju kultura crnogorice u mediteranskom području te dopuni obnove lužnjakovih šuma u panonskom području. Sve do kraja II. svjetskog rata ne može se govoriti o organiziranom sjemenarstvu koje zapravo započinje 1947. godine osnivanjem Instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu sa stanicama u Rijeci i Trstenu. U djelatnosti riječke stanice prepoznatljivi su temelji budućeg Zavoda za kontrolu šumskog sjemena koji 1959. godine promovira Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije. Tijekom šezdesetak godina djelovanja moguće je razlikovati neko...
U radu se analiziraju neke sociodemografske značajke stanovništva hrvatskoga priobalja: broj stanovn...
U članku je opisan sustav uredskog poslovanja i registratura Hrvatsko-slavonskog namjesništva (1854-...
U radu se analizira motivacija za sekundarno stanovanje na hrvatskoj obali na temelju istraživanja n...
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 43 % ukupne površine Hrvatske. Zbog velikoga šumskog bogatstva...
Vanjska trgovina bilo koje zemlje, u slučaju da nije uravnotežena, izaziva nepredvidive političke i ...
Uvid u kretanje, veličinu i sastav hrvatskog istraživačkog kadra od ključne je važnosti u razmatranj...
RIJEČ UREDNIŠTVAIzgleda da se povijest, kao i moda, periodički ponavlja. Svako toliko pojave se ¨pa...
Trend podizanja trajnih nasada u Hrvatskoj, a naročito jabuke kao najzastupljenije od svih voćnih ku...
Empirijski podatci upotrijebljeni u ovom radu prikupljeni su u okviru širega anketnog istraživanja o...
U povijesnom razvitku grada Vukovara prosperitetna razdoblja smjenjivala su se s onima u kojima je g...
Autor u članku analizira najvažnije probleme koji pritišću hrvatsku visoku naobrazbu i znanost. Pose...
Hrvatska historiografija suočena je s jednim osebujnim problemom. S jedne strane, zapadni historičar...
U tekstu se nastoji prostornu mobilnost problematizirati u kontekstu suvremene fleksibilne organiza...
Klasicizam je kao stil i kao intelektualna tradicija u Dubrovniku dugo bio slabo istražen, a stanje ...
U radu su prikazane vrste travnjačkih površina na kojima se proizvodi krma za hranidbu domaćih život...
U radu se analiziraju neke sociodemografske značajke stanovništva hrvatskoga priobalja: broj stanovn...
U članku je opisan sustav uredskog poslovanja i registratura Hrvatsko-slavonskog namjesništva (1854-...
U radu se analizira motivacija za sekundarno stanovanje na hrvatskoj obali na temelju istraživanja n...
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 43 % ukupne površine Hrvatske. Zbog velikoga šumskog bogatstva...
Vanjska trgovina bilo koje zemlje, u slučaju da nije uravnotežena, izaziva nepredvidive političke i ...
Uvid u kretanje, veličinu i sastav hrvatskog istraživačkog kadra od ključne je važnosti u razmatranj...
RIJEČ UREDNIŠTVAIzgleda da se povijest, kao i moda, periodički ponavlja. Svako toliko pojave se ¨pa...
Trend podizanja trajnih nasada u Hrvatskoj, a naročito jabuke kao najzastupljenije od svih voćnih ku...
Empirijski podatci upotrijebljeni u ovom radu prikupljeni su u okviru širega anketnog istraživanja o...
U povijesnom razvitku grada Vukovara prosperitetna razdoblja smjenjivala su se s onima u kojima je g...
Autor u članku analizira najvažnije probleme koji pritišću hrvatsku visoku naobrazbu i znanost. Pose...
Hrvatska historiografija suočena je s jednim osebujnim problemom. S jedne strane, zapadni historičar...
U tekstu se nastoji prostornu mobilnost problematizirati u kontekstu suvremene fleksibilne organiza...
Klasicizam je kao stil i kao intelektualna tradicija u Dubrovniku dugo bio slabo istražen, a stanje ...
U radu su prikazane vrste travnjačkih površina na kojima se proizvodi krma za hranidbu domaćih život...
U radu se analiziraju neke sociodemografske značajke stanovništva hrvatskoga priobalja: broj stanovn...
U članku je opisan sustav uredskog poslovanja i registratura Hrvatsko-slavonskog namjesništva (1854-...
U radu se analizira motivacija za sekundarno stanovanje na hrvatskoj obali na temelju istraživanja n...