PRINOS I KVALITATIVNE ZNAČAJKE GOMOLJA AUTOHTONOG KULTIVARA KRUMPIRA POLURANKA

Trials with potato cultivar Poluranka were conducted in Bosnia and Herzegovina. Tuber dry matter, N and NO3-N content were detected in different growth phases. Complete randomized block design in three replications with four nitrogen treatments (50, 100, 150 and 200 kg N ha-1) and control (0 kg N ha-1) were used. Duration of vegetation period of Poluranka was 125 days. Tubers were sampled on 110th day and 125th day after planting (DAP). Samples were dried in dry oven on 105°C for 5 to 6 hours for dry matter analysis. Total N content was determinate in relation to tuber total dry matter (%). Concentration of NO3-N was analyzed in tuber sap. Tubers from five plants per replications were collected, weighted and calculated as t ha-1 yield. Optimal dry matter content in limits of 18.46 to 23.03 % has no significant difference under higher input of nitrogen. Considering nitrogen fertilization treatments and two sampling periods higher dry matter content was found in control treatment and generally at first sampling. Tuber N content was 1.12% to 1.77% and showed no significant differences regarding fertilization treatments and sampling time. Content of NO3-N in tuber sap was significant with sampling time but the differences in fertilization treatment were not so high to show differences in tuber NO3-N content. Yield was significantly influenced by fertilization with increasing N doses and sampling time, with range of 12.72 t ha-1 to 31.07 t ha-1. So far there were no research carried out in relation to the measurement of mentioned parameters of Poluranka varieties with respect to the application of different N fertilization and time of sampling. Since Poluranka is local autochthonous cultivar adapted to highland area of Herzegovina and maintained by people in the area, same qualitative characteristics can be comparable to modern cultivar, but biotic and abiotic factors influenced on yield performance.Istraživanje koje je provedeno na lokalnoj autohtonoj sorti krumpira Poluranka u Federaciji BiH odnosi se na analizu suhe tvari u gomolju u vrijeme fiziološke i tehnološke zrelosti, te utvrđivanje koncentracije N i NO3-N uslijed primjene gnojidbe s različitim dozama N gnojiva. Pokus je postavljen na brdsko planinskom području općine Posušje na nadmorskoj visini 1404 m. Korišten je slučajni blokni raspored s četiri razine gnojidbe (N 50, 100, 150 i 200 kg N ha-1) i kontrolom (bez gnojidbe) u tri repeticije. Vegetacija je trajala 125 dana. Gomolji ovog autohtonog kultivara su uzeti 110. dan nakon sadnje i na kraju vegetacije 125. dan. Sadržaj suhe tvari određen je sušenjem uzorka u sušioniku na 105°C oko 5 do 6 sati. Uzorci N određeni su na suhu tvar (%) biljnog materijala, a sadržaj NO3-N utvrđen je u svježem soku gomolja. Prinos sorte je određen sakupljanjem gomolja s pet biljaka po varijanti, nakon čega su vrijednosti preračunate na t ha-1. Statističkom analizom utvrđeno je da je sadržaj suhe tvari izrazito povoljan, odnosno kreće se u optimalnim granicama 18,46 do 23,03 %, te se primjena rastućih doza N nije signifikantno odrazila na sadržaj suhe tvari. Iako razlike između vrijednosti s obzirom na primijenjenu gnojidbu i period uzorkovanja nisu značajne, veći sadržaj suhe tvari utvrđen je u kontrolnom tretmanu nego pri većim razinama gnojidbe, kao i u prvom periodu uzorkovanja. Sadržaj N u gomolju također nije bio pod značajnim utjecajem gnojidbenih tretmana, kao ni perioda uzorkovanja, a vrijednosti su se kretale od 1,12 % do 1,77 % N. Utvrđen je značajan utjecaj perioda uzorkovanja na sadržaj NO3-N u svježem soku gomolja, dok gnojidbe različitim dozama dušika nisu izazvale značajne razlike u vrijednostima. Gnojidba rastućim dozama dušika, kao i period uzorkovanja pokazali su značajne razlike u prinosu, a minimalni ostvareni prinos bio je 12,72 t ha-1, dok je maksimalni iznosio 31,07 t ha-1. S obzirom da se radi o lokalnoj autohtonoj sorti krumpira, specifičnoj za uzgoj na brdsko-planinskim predjelima Hercegovine, njezine kvalitativne karakteristike nisu zanemarive u usporedbi sa modernim kultivarima, no izloženost sjemena utjecaju raznih abiotskih i biotskih faktora tijekom godina značajno se odrazio na produktivnost ove sorte