Imajući u vidu više od pola stoljeća života Hrvatske u jugoslavenskoj federaciji, s razlogom se pretpostavlja da njeni građani znaju prepoznati one tendencije u složenim državnim zajednicama koje slabe njenu opću političku poziciju i interese. Nedugo nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju legitimno je postaviti pitanje o tome postoje li u koordinatama novog hrvatsko-europskog zajedništva kritična mjesta i slabe karike. Postoji li naime u EU-u mogućnost pojave onog oblika rigidno shvaćenog federalnog odnosa u kojem bi svekolika formalna i faktička prevlast \u27\u27centra nad periferijom\u27\u27 prije ili kasnije bilo kojeg \u27\u27mlađeg člana obitelji\u27\u27 prisilila na odlazak iz \u27\u27velike europske obitelji\u27\u27? Autori...