DISKRECIJSKE MJERE I AUTOMATSKI STABILIZATORI U HRVATSKOJ FISKALNOJ POLITICI

The role of fiscal policy as a tool to stabilize business cycle fluctuations has been at the center of recent public debates. If governments allow automatic fiscal stabilizers to work fully in a downswing but fail to resist the temptation to spend cyclical revenue increases during an upswing, the stabilizers may lead to bias toward budget positions. This paper assesses to what extent some items of the Croatian central government budget operate to smooth the business cycle. For disentangling automatic stabilizers from discretionary measures, this research relies on the European Commission methodology. Results show that the structural budget balance was on average 1.74% of GDP in deficit in the period between 1995 and 2009. Automatic stabilisation in Croatia is relatively weak and supplemented by discretionary measures, which led to “destabilizing” the economic activity in a pro-cyclical manner in Croatia in several observed periods.U posljednje vrijeme se u javnim raspravama često govori o fiskalnoj politici kao o alatu za stabilizaciju fluktuacija poslovnih ciklusa. Ako vlade tijekom pada tržišta dozvole puni zamah automatskih fiskalnih stabilizatora ali ne uspiju se othrvati izazovu da troše povećane cikličke prihode tijekom uspona, stabilizatori mogu dovesti do pristranosti prema proračunskim pozicijama. Ovaj rad istražuje u kojoj mjeri neke komponente proračuna hrvatske vlade doprinose uravnoteženju poslovnog ciklusa. Kako bi se automatski stabilizatori razdvojili od diskrecijskih mjera, ovo istraživanje se oslanja na metodologiju Europske Komisije. Rezultati pokazuju da je bilanca strukturnog proračuna u deficitu za 1,74% BDP-a u periodu od 1995 do 2009. Automatska stabilizacija je u Hrvatskoj relativno slaba i potpomognuta diskrecijskim mjerama, što je u Hrvatskoj dovelo do destabilizacije ekonomske aktivnosti u pro-cikličkom smjeru u više promatranih perioda