DRŽAVNA KULTURA I LABORATORIJ NARODA: ISTARSKA ETNOGRAFIJA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE

Contextualising Austrian sources dating from 1867 until the end of World War I, this paper gives a critical overview of historical texts about the culture of Istria. By the mid-19th century and towards its end, ethnology, the so-called Volkskunde started to be promoted and emphasised by the very leadership of the Austro-Hungarian Monarchy as important in the definition and production of State culture, and was then implemented on the level of ethnographic collection, both objects and in the form of writings about traditional life. Such an approach to ethnology in Austria was embodied in the personage of the Crown Prince himself and implemented by Michael Haberlandt, founder of the Vienna Ethnographic Museum. However, this view of Istria was preceded by the work of the statistician, Karl Freiherr von Czoernig, published as early as the mid-19th century. It is asserted that these three writers created basic stereotypical constructs which became the formal framework for all evaluation of Istrian culture.Prilog nastoji kontekstualizirati i pružiti kritički pogled na austrijske pisane izvore nastale nakon godine 1867. pa do konca Prvoga svjetskog rata koji tematiziraju istarsku (tradicijsku) kulturu. Od sredine, pa sve do kraja devetnaestoga stoljeća najviši su državni autoriteti naglašavali relevantnost etnografije, tj. etnologije (shvaćene kao Volkskunde) za definiranje i promoviranje državne kulture Austro-Ugarske Monarhije. Aktivnost se odnosila na skupljanje građe diljem Monarhije i nastajanje muzejskih zbirki te na tekstove o običajima, folkloru, fizičkim značajkama etničkih skupina itd. Važnost etnografije i etnologije za bolje međusobno poznavanje naroda Monarhije osobito je naglašavao prijestolonasljednik Rudolf, što je evidentno u njegovu izdavačkom projektu "Austro-Ugarska monarhija u riječi i slici". U tom nizu knjiga tiskan je i prikaz Vjekoslava Spinčića o "narodnom životu Slavena" u Istri, možda jedini koji nije slijedio uobičajene stereotipe o Istri. Oni su nastali još sredinom devetnaestoga stoljeća zavaljujući i statističaru Karlu Freiherru von Czoernigu i njegovoj "Etnografjiji Austrijske Monarhije". Na razini muzejskih zbirki, ali i tekstova o narodnoj umjetnosti, državnu je misao "znanje je pomirenje" praktično primjenjivao Michael Haberlandt u austrijskom etnografskom muzeju koji je osnovao (kao i Društvo i časopis za austrijsku etnografiju). On je svojom interpretacijom istarske "narodne umjetnosti" pridonio stereotipnim konstrukcijama o tradicijskoj kulturi Istre koje su dominirale u analiziranim tekstovima toga doba