Procjena kapaciteta kestenove paše u lovištu Prolom

Po važnosti u Hrvatskoj, odmah nakon bagremove i lipove, slijedi kestenova paša, stoga je prepoznata kod pčelara, posebice selećih, a područje Banovine predstavlja najzanačajnije sastojine kestena u Hrvtaskoj. Budući da ne postoji model upravljanja pčelinjim pašama, koji podrazumijeva pravilan raspored pčelinjih zajednica s obzirom na površinu pojedine paše, ona često puta bude neiskorištena u potpunosti. Stoga je cilj ovog istraživanja bio postaviti osnove za upravljanjem pčelinjiim pašama te time poboljšati iskoristivost prirodnih resursa određenog područja, odnosno procijeniti kapacitet kestenove paše u lovištu Prolom s obzirom na površinu kestenovih šuma i broj pčelinjih zajednica. Istraživanje je provedeno u vrijeme kestenove paše na području lovišta Prolom. Na navedenom je području utvrđen broj pčelara, kao i brojčano stanje doseljenih pčelinjih zajednica. Dnevni unos nektara praćen je pomoću elektronske vage postavljene ispod kontrolne zajednice. Količine izvrcana meda dobivene su na osnovu podataka od svakog pčelara koji je doselio košnice na istraživano područje. Također za potrebe istraživanja, na osnovu podataka lokalne šumarije utvrđene su površine pod kestenom. Rezultati pokazuju da je najveći broj košnica zabilježen na lokaciji Osoje (1 140) s prosjekom od 7,30 košnica/ha, dok je najmanji broj zabilježen na lokaciji Kobiljak (47) s prosjekom od 0,64 košnice/ha.By relevance in Croatia, right after acacia and linden follows chestnut forage, which is why it is recognised by beekeepers, especially the migratory ones, and why the area of Banovina represents the most important chestnut habitat in Croatia. Since there is no management model for bee forage, the one which implies equal distribution of bee colonies when it comes to every individual forage area, forage often doesn`t get fully used. Therefore, research goal was to set up the basics for bee forage management and thereby improve on usability of natural resources in certain area, that is to estimate the capacity of chestnut forage in Prolom hunting ground while keeping in mind surface of chestnut forest and number of bee colonies. The number of beekeepers in the mentioned area was verified, as well as the number of settled bee colonies. Daily nectar intake has been monitored by an electronic scale placed under control unit. Quantities of honey extract were obtained using data received from every beekeeper that moved his hives to researched area. Likewise, for research purposes, surfaces under chestnuts have been identified based on information obtained from local forestry. Research results show that the biggest amount of hives is located in Osoje (1140) with an average amount of 7,30 hives/ha, while a smaller amount exists in Kobiljak (47) with an average amount of 0,64 hives/ha