Informacijski izvori o knjižnicama stradalim u Domovinskom ratu

U početku su se informacije prenosile usmenom predajom, ali se već u najranijoj povijesti javila potreba za zapisivanjem znanja i njegovom pohranom za buduće naraštaje. Knjiga je kroz povijest mijenjala svoje značenje pa je tako od administrativnih zapisa postala objektom prestiža, ali i centrom političkih previranja. Knjige i knjižnična građa kao i same knjižnice su se tako našle na meti. U političkim, vjerskim i ideološkim sukobima, knjižnična građa je bila cenzurirana, uništavana i spaljivanja zajedno s čitavim knjižnicama. Najveću štetu knjižnicama je nanijela ljudska ruka. S obzirom da se u knjižnicama pohranjuje ne samo baština jednog naroda već i baština cijelog svijeta, donešena je odluka o zaštiti kulturne baštine tijekom oružanog sukoba. Uređeno je to Haškom konvencijom 1954.godine čiji je glavni cilj bio kako očuvati i zaštiti kulturnu baštinu tijekom oružanog sukoba. Iz istih razloga je nastao i Plavi štit, kao oznaka kulturne baštine kojom se označuju građevine i građa koja ima kulturni značaj, kao i transport takve građe i ljudi koji su zaduženi za njeno očuvanje. Zemlje potpisnice konvencije, među kojima su bile i Republika Hrvatska i Republika Srbija, svojim potpisom su pristale na propise kojima se zaštićuju institucije od kulturne važnosti, što uključuje i same knjižnice. Republika Srbija je prekršila propise Haške konvencije i uništila velik broj hrvatskih knjižnica u Domovinskom ratu. Otuđen je velik broj zbirki i knjižnične građe, a nemali broj knjižnica je nestao u ruševinama. Podatke o stradalim knjižnicama navode brojni informacijski izvori, a neki od njih su i nastali u periodu Domovinskog rata, 1991.-1995. godine. Zahvaljujući informacijskim izvorima, možemo otprilike vidjeti i analizirati koliko je knjižnične građe i knjižnica stradalo u ratu te kakva šteta je počinjena na području kulturne baštine. Nisu jednako oštećene sve knjižnice u Hrvatskoj, a prema objavljenim publikacijama, možemo vidjeti na kojim područjima Hrvatske su razaranja knjižnica bila najveća. Upravo su u tim informacijskim izvorima zabilježene neke od kulturnih katastrofa koje su se dogodile tijekom Domovinskog rata, a oni su i pokazatelj kako su zanemarivane odredbe Haške konvencije i Plavog štita