Kralj Matjaš Korvin i papinstvo početkom 1472. godine: Miklós Nyújtódi Székely u Rimu

Relations of King Matthias Corvinus and the papacy have been studied by many historians since the nineteenth century. Uncovering and publishing sources that would elucidate this part of papal and central-European history was of prime interest. This paper tries to bring some new light to these relations thanks to a newly discovered instructions of the king to his envoy, Miklós Nyújtódi Székely, bishop of Knin, who travelled to Rome sometime in the beginning of 1472. On the basis of these instructions we can reconstruct the king’s intentions and plans in the context of the political situation of central Europe in the early 1470s. At that time, relations to Bohemia and Poland set the framework of the policies, which were influenced from the papal side by the present papal nuncios, especially Lorenzo Roverella.Ugarski kralj Matjaš Korvin održavao je bliske kontakte s papinstvom te je nastojao ispuniti nekoliko zadaća koje je papa od njega zatražio. Te su zadaće krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 15. stoljeća bile uglavnom povezane s Češkom i suzbijanjem “heretik,” a samim time i s Poljskom uslijed borbe za češku krunu. Spomenute kontakte valjalo je održavati posredstvom diplomata s obiju strana, odnosno papinskih legata i nuncija. Miklós Nyújtódi Székely bio je jedan od diplomata u službi kralja Matjaša. Potjecao je iz transilvanijskog plemstva, a studirao je u Beču i Italiji. Tijekom bečkih studija postao je kanonik u Székesfehérváru, a kasnije je stekao i druge crkvene nadarbine, ukjučujući kninsku biskupiju 1467. godine. Sveučilišno obrazovanje i crkvene nadarbine defnirale su živote mnogih osoba koje je ugarski kralj želio koristiti kao diplomate. Biskupovo djelovanje dobro je poznato, a osobito ga je detaljno prikazao Vilmos Fraknói u studijama o diplomatima u službi kralja Matjaša. No iako mu je bilo poznato da je Miklós predvodio izaslanstvo u Rim početkom 1472., nije se znalo o kojim se specifičnim zadaćama radilo. Međutim, jedan rukopis u rimskoj Biblioteca Angelica sadrži tekst pod naslovom Informatio domini Tininien. ex parte maiestatis regie, skup detaljnih uputa za pregovore pri papinskoj kuriji u Rimu. Ovaj tekst otkriva kraljeve namjere i poteškoće, budući da on nije bio zadovoljan nedostatkom papine podrške, a uz to je bio uznemiren stanjem u srednjoj Europi te postupcima svojih protivnika u Češkoj i osobito u Poljskoj. Stoga je istaknuo razaranja koja su nanijele poljske vojne operacije 1471. Također je istaknuo svoju spremnost da se bori na strani papinstva, no zauzvrat je tražio jasan izraz podrške protiv svojih neprijatelja u regiji. Tekst jasno pokazuje kako je kralj želio da papa zadrži tadašnjeg nuncija Lorenza Roverellu na položaju. Nakon razgovora u Rimu Nyújtódi je ostao u kontaktu s novim legatom u regiji Marcom Barbom, koji je došao kako bi vodio mirovne pregovore između kršćanskih vladara. Ove upute i drugi povezani dokumenti pokazuju način na koji je funkcionirala diplomatska služba te otkrivaju kraljeve namjere i planove na prijelomu 1471. i 1472. godine