Potpisivanjem različitih europskih i nacionalnih dokumenata Slovenija prihvaća ideje europske jezične politike koja se temelji na multikulturalnosti i višejezičnosti. Metodom kritičke analize diskursa odgovara se na pitanje kako se te ideje formalno-pravno ostvaruju u dokumentima koji omogućuju realizaciju jezične politike u obrazovanju, pri čemu se posebna pozornost posvećuje ideološkim konceptima dokumenata. Upozorava se na razlike između deklarativnosti dokumenata i prakse, i to na primjeru hrvatskoga jezika u slovenskoj osnovnoj školi, gdje on ima prije svega status stranoga jezika. Zaključuje se da slovenska jezična politika načelno podupire učenje hrvatskoga kao stranog jezika, ali nažalost, bez promišljene strategije nastave stranih ...