Kako Dubrovčani percipiraju kruzing turizam?

Stavovi lokalnog stanovništva iznimno su važni za dugoročni razvoj turizma, što osobito vrijedi za Dubrovnik čija je orijentacija na kruzing turizam relativno novijeg datuma, ali su njene posljedice objektivne, kao i primjetne u percepcijama stanovnika. Glavni je cilj istraživanja ispitati kako Dubrovčani percipiraju učinke kruzing turizma te provjeriti postojanje rodnih razlika, kao i povezanosti s dobi, stupnjem obrazovanja, radnim statusom, brojem članova obitelji i udaljenošću mjesta stanovanja od područja obuhvaćenog kruzing turizmom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 122 sudionika/ica iz Dubrovnika primjenom upitnika The tourism impact scale. Rezultati su pokazali da sudionici u prosjeku negativno percipiraju učinke kruzing turizma, osobito u pogledu utjecaja na okoliš, ali i društvenih i kulturnih, pa i socioekonomskih utjecaja. Utvrđene su statistički značajno negativnije percepcije socioekonomskih utjecaja kruzing turizma u žena. Pronađena je statistički značajna pozitivna povezanost između udaljenosti stana/kuće od Staroga grada i drugih područja koja posjećuju turisti s kruzera i pojedinih percipiranih učinaka kruzing turizma. Veći je broj članova obitelji u muškaraca statistički značajno povezan s pozitivnijim percipiranjem učinaka koji proizlaze iz gužvi („crowding-out“ učinaka), dok ostale sociodemografske varijable (dob, obrazovanje, radni staž i dužina življenja u Dubrovniku) nisu značajno povezane s percepcijama učinaka kruzing turizma. Rezultati upućuju na potrebu daljnjih istraživanja, čiji rezultati mogu biti korisni u planiranju održivog razvoja turizma u Dubrovniku