Predodžbe o Sovjetskom Savezu u hrvatskoj književnosti 1948-1981. god.

Jugoslavija i Sovjetski Savez, kao dvije zemlje koje su krenule komunističkim putem, tijesno su surađivale sve do 1948. godine kada je došlo do sukoba između njihovih čelnika. Idilični odnosi koji su vladali do te presudne godine nikada se nisu ponovili unatoč pomirenju i ponovno uspostavljenoj ekonomskoj suradnji. U razdoblju 1945-1948. godine sovjeti su u Jugoslaviji bili uzvisivani i htjelo se u svemu (umjetnost, kultura, svakodnevica, propaganda…) pokazati odanost i poštovanje prema bratskom Sovjetskom Savezu. Osnivana su društva za kulturnu suradnju s SSSR-om, osnovan je i Agitprop po uzoru na sovjete koji je kontrolirao sveukupnu kulturnu proizvodnju. Nakon spomenutog sukoba odnosi se mijenjaju i sovjeti više nisu idealizirani, čak postaju i neprijatelji koji žele dominaciju na Balkanu. U hrvatskoj književnosti sovjeti su imali najviše utjecaja na književnu kritiku koja je prihvatila i inzistirala na metodi socijalističkog realizma koja u praksi nikada nije zaživjela. Prvi dio rada posvećen je povijesnom i političkom kontekstu, razvoju odnosa između Jugoslavije i SSSR-a. Drugi dio donosi pregled književnosti i kulture u Jugoslaviji nakon 1945. godine s posebnim naglaskom na književnu metodu socijalističkog realizma. Treći dio je rezerviran za „povratnike iz SSSR-a“ koji su svojim svjedočanstvima o Rusiji donosili predodžbe i stvarali slike o Sovjetskom Savezu. Četvrti dio prikazuje predodžbe o SSSR-u u umjetničkoj i narodnoj poeziji, filmu, časopisima i otkriva utjecaj prijevoda sovjetskih autora u Jugoslaviji. Zadnji dio rada posvećen je predodžbama u hrvatskom romanu 1948-1981. godine. Rad pokazuje promjenu predodžbi o sovjetima u Jugoslaviji u periodu 1945-1981. god. izazvanu političkim događajima. Iz tog razloga je i velik dio rada posvećen razdoblju do 1948. godine. Hrvatski pisci se nakon 1948. godine u svojim romanima ne bave temom sovjeta i s teškoćom se nalaze romani s ikakvim tragom o Sovjetskom Savezu