Relacije kulturnog identiteta i samopoštovanja, zadovoljstva životom te psihičkog zdravlja gluhih i nagluhih osoba.

Rezultati dosadašnjih malobrojnih istraživanja, iako u određenoj mjeri nekonzistentni, upućuju na povezanost kulturnog identiteta gluhih i nagluhih osoba s njihovim samopoštovanjem i zadovoljstvom životom. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost samopoštovanja, zadovoljstva životom i psihičkog zdravlja gluhih i nagluhih osoba sa sastavnicama kulturnog identiteta (kulturne identifikacije, kulturnih sklonosti, sudjelovanja u kulturi, samoprocjene kulturnih znanja i jezične kompetencije u znakovnom i hrvatskom jeziku) te vrstom kulturnog identiteta (čujući, marginalni, gluhi i dvokulturni). U istraživanju su sudjelovale 443 osobe oštećena sluha u dobi od 18 do 87 godina iz 17 hrvatskih gradova. Ispitivanje je provedeno primjenom Akulturacijske skale DAS (Maxwell-McCaw i Zea, 2011), Rosenbergove skale samopoštovanja (Rosenberg, 1965), Dienerove Skale zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985) te četiri podskale upitnika o zdravlju SF-36 (Ware i Sherbourne, 1992), koje mjere opće psihičko zdravlje. U obradi podataka korišteni su regresijska analiza i Kruskal- Wallisov test. Identifikacija sa zajednicom odnosno kulturom Gluhih pokazala se značajnim prediktorom samopoštovanja, zadovoljstva životom i psihičkog zdravlja gluhih i nagluhih osoba. Značajnim prediktorima samopoštovanja pokazale su se također varijable samoprocjene jezične kompetencije u znakovnom i govornom jeziku, varijable znanja o čujućoj kulturi i kulturi Gluhih (posljednja je negativno povezana sa samopoštovanjem) te sklonosti jednoj odnosno drugoj kulturi (obje negativno povezane sa samopoštovanjem). Značajnim prediktorom zadovoljstva životom, uz identifikaciju s kulturom Gluhih, pokazala se i varijabla znanja o kulturi Gluhih. Sa psihičkim zdravljem, uz identifikaciju s kulturom Gluhih, povezanom se pokazala varijabla znanja o kulturi čujućih. Značajne razlike među gluhim i nagluhim osobama s različitim vrstama identiteta utvrđene su samo u odnosu na zadovoljstvo životom, pri čemu su najviše rezultate, kao i u prethodnim istraživanjima, postigle osobe s dvokulturnim identitetom, a najniže osobe s marginalnim identitetom. I na varijablama samopoštovanja i psihičkog zdravlja osobe s marginalnim identitetom postigle su najniže rezultate, ali ne značajno niže od preostalih skupina sudionika