HOMOFONIJA U LUŽIČKOSRPSKOM

U lužičkosrpskom, naročito u njegovim dijalektima, pojavljuju se neki glasovi, koji se usprkos različitom ponašanju u istom okruženju vrednuju kao reprezentante jednog fonema. To se naročito odnosi na vokal y kao i na konsonante c\u27 i u. U takvoj interpretaciji ostaje nerazjašnjeno zašto glasovi koji su proglašeni fonemom /y/ u istom okruženju alterniraju s raznim drugim glasovima (fonemima) (npr. pyrjo-pčrjo ali pyr-pur/por ili brymjo-brčmjo međutim samo pryzle). c\u27 se u slučajevima tipa kose \u27e izmjenjuje s t\u27 ili c —> kost \u27e/kosc \u27e, ali ne i u slučajevima kao brac \u27e. u pred vokalima prednjeg reda u nekim slučajevima postaje u (usp. traua—>traue), dok se u drugim slučajevima u istoj poziciji zamjenjuje s l (tako u skaua—>skale). Autor ovu pojavu objašnjava homofonijom, koja se ne javlja samo u leksiku (homonimi) i u gramatici (homomorfi), nego se može dokazati i u glasovnom sustavu (homofoni). Homofonija je u glasovnom sustavu i dosada bila poznata činjenica, iako nije bila tako nazvana niti teoretski problematizirana. Tako se zvučni velarni spirant y, koji se pojavljuje u nekim lužičkosrpskim dijalektima, pred sonornim glasovima interpretirao kao alofon fonema /h/ (usp. Ćacnu- cahac), a pred zvučnim opstruentima kao alofon fonema /xJ (usp. mčx naspram mčydač). Polazeći od pretpostavke o materijalno identičnim, ali funkcionalno različitim glasovima (homofonima), autor glasove y, c u objašnjava kao homofone. U jednom dijelu svojeg pojavljivanja y je kombinator ička varijanta fonema/i/, koja se javlja samo nakon tvrdih konsonanata, a koja nakon tvrdih labijala fakultativno ili obligatno alternira s 6 odnosno u. U drugom je dijelu y fakultativna realizacija fonema /č/, koja se javlja samo nakon mekih konsonanata u okruženju likvida. I glas c\u27 je homofon; on je s jedne streme realizacija fonemskog slijeda t / d + š / Č (krće\u27i<-krot-si), a s druge strane fakultativna varijanta fonema fcJ nakon sibilanata (kosce-kosc \u27e). Bilabijalnije u u jednom slučaju reprezentant fonema /w/, koji pred vokalima prednjeg reda alternira s /w/; u drugom je slučaju fonem /1/, koji se pred vokalima prednjeg reda zamjenjuje s ///