Prevalence of anxiety and depressive simptoms in family and professional caregivers of persons with Alzheimer’s disease

Članovi obitelji (obiteljski njegovatelji) i profesionalni njegovatelji osoba oboljelih od Alzheimerove demencije (AD) su izloženi pojačanim stresu. Budući da obiteljski njegovatelji nemaju dostatna saznanja o samoj bolesti i pristupu oboljelom, te veći dio vremena provode s oboljelim za pretpostaviti je kako je kod njih veća učestalost anksioznih i depresivnih simptoma u odnosu na profesionalne djelatnike. Cilj istraživanja je bio ispitati učestalost anksioznih i depresivnih simptoma kod obiteljskih i profesionalnih njegovatelja, koji skrbe o osobama oboljelima od AD, te povezanost sociodemografskih čimbenika i anksioznih i depresivnih simptoma. U prospektivno istraživanje bilo je uključeno 50 obiteljskih njegovatelja koji su skrbili o osobi oboljeloj od teške AD, koja se nalazi u ambulantnom psihijatrijskom tretmanu i nije bila hospitalizirana unazad 6 mjeseci, te 50 profesionalnih njegovatelja koji skrbe o oboljelima od AD tijekom hospitalizacije. Korišten je Upitnik o sociodemografskim obilježjima za obiteljske njegovatelje te hrvatska verzija Kliničke samoocjenske ljestvice HADS (engl. Hospital Anxiety and Depression Scale). Rezultati istraživanja upućuju da su obiteljski njegovatelji statistički značajno češće bili anksiozniji i depresivniji u odnosu na profesionalne njegovatelje. Viša životna dob bila je rizični čimbenik za nastanak anksioznih i depresivnih simptoma kod obiteljskih njegovatelja. Život s oboljelom osobom od AD utječe na povišenu anksioznost kod obiteljskih njegovatelja. Dužina radnoga staža utjecala je statistički značajno na pojavu simptoma depresivnosti kod profesionalnih njegovatelja. Zaključno, istraživanje potvrđuje da su osobe koje se skrbe o oboljelima od AD izložene pojačanom stresnom odgovoru, osobito obiteljski njegovatelji, što utječe na njihovu kvalitetu života.The family and professional caregivers of persons with Alzheimer’s dementia (AD) are exposed to increased stress. Because the family members have insufficient knowledge about the disease and on how to deal with the demented persons but spend a lot of time with them, we hypothesize that they have a higher prevalence of anxiety and depressive symptoms than professional caregivers. The aim of our study was to examine the prevalence of anxiety and depressive symptoms in family and professional caregivers of persons with Alzheimer’s disease and the relationship between sociodemographic characteristics and the anxiety and depressive symptoms of those persons. Our prospective study included 50 family caregivers of persons with severe AD, who were in psychiatric outpatient treatment and were not hospitalized during the last 6 months, as well as professionals involved in the treatment of persons with severe AD during hospitalization. We applied the Sociodemographic questionnaire and the Croatian version of the self-rating Hospital Anxiety and Depression Scale. The results showed that the family caregivers were statistically significantly more anxious and depressed than professional caregivers. Living with the person with Alzheimer’s disease influenced higher anxiety in family caregivers. Greater working internship statistically significantly influenced the appearance of depressive symptoms in professional caregivers. In conclusion, the investigation showed a higher stress burden and impact in family caregivers of persons with Alzheimer’s disease than in professional caregivers. Anxiety and depressive symptoms influenced their quality of life