Politička participacija mladih i politika prema mladima: Hrvatska u europskom kontekstu

IN CROATIAN: U članku se analizira i uspoređuje politička participacija mladih u Europi i Hrvatskoj, te osnovne smjernice postojećih politika prema mladima. Podaci pokazuju da su mladi Europljani, kao i mladi u Hrvatskoj, ispodprosječno zastupljeni u tradicionalnim političkim institucijama i procesima. Kako se takvo stanje u razvijenim europskim zemljama drži nepovoljnim za budućnost reprezentativne demokracije, jedan od glavnih ciljeva nacionalnih politika prema mladima jest stimuliranje njihova političkog angažmana i društvene integracije. U Hrvatskoj je nacionalna politika prema mladima tek nedavno usvojena od strane najviših tijela vlasti zbog čega će se njezini učinci moći vidjeti tek za nekoliko godina. Pritom Hrvatska pripada većini europskih zemalja u kojima se mladima pristupa kao resursu, ali istodobno i manjini zemalja u kojima se tek uspostavlja institucionalna infrastruktura za sustavno bavljenje problematikom mladih i koordinaciju aktivnosti u provođenju politike prema mladima. Autorica ujedno otvara raspravu o problemu neujednačenosti dobnog određenja skupine mladih u službenim statistikama, empirijskim istraživanjima i europskim politikama prema mladima. Pozivajući se na znanstvene uvide zagovara podizanje gornje dobne granice pri određivanju mladih kao društvene grupe s danas prevladavajućih 25 na 30 godina života. ---------- IN ENGLISH: The article analyses and compares political participation of young people in Europe and Croatia, and the basic components of the existing youth-related policies. The data show that young Europeans, as well as young Croats, are underrepresented in the traditional political institutions and processes. Since the developed European states find such a state of affairs detrimental for the future of representative democracy, one of the priorities of national youth-related policies is to enhance their political commitment and social integration. In Croatia, the national youth policy has only recently been adopted by the highest governing bodies and its effects will be noticeable in several years. Croatia belongs to the majority of European countries in which young people are viewed as a resource, but at the same time to the minority of the countries with a recently established institutional infrastructure with a view to systematically deal with the problems of young people and to coordinate activities in the implementation of the youth policy. The author also discusses the problem of the differences among the definitions of the age bracket for the population of young people in official statistics, research and European youth-oriented policies. Based on research findings, the author proposes raising the upper age limit in the definition of young people as a social group from today’s standard 25 to 30 years of age