Dr. sc. Marija Pandža, Murterskih iseljenika 5,

za. Rezultati su predočeni u tablicama (tab. 1–2) i slikama (sl. 1 i 2). U taksonomskoj analizi najzastupljenije su Angiospermae (1171 svojta, 95,7 %) od kojih na Magnoliopsida otpada 931 takson (76,1 %), a na Liliopsi-da 240 taksona (19,6 %). S obzirom na broj vrsta najzastupljenija je porodica Asteraceae (106 vrsta ili 8,83 %), a zatim slijede Poaceae (96 vrsta ili 7,85 %) i Fabaceae (77 vrsta ili 6,30 %). Od 1223 vrste i podvrste tijekom ovih istraživanja nije potvrđeno na laz za njih deset. Rezultati analize životnih oblika u flori nekog područja pokazuju odnos flore prema općim klimatskim karakteristikama toga područja. Najzastuplje-niji životni oblik u flori Papuka su hemikriptofiti s 589 taksona (48,16 %), zatim slijede terofiti (251 takson, 20, 52 %), geofiti (12,92 %), fanerofiti (12,43 %), kamefiti (3,52 %) i hidrofiti (2,45 %). U fitogeografskoj analizi dominiraju biljke euoroazijskoga flornog ele-menta (335 taksona, 27,39 %). Velik je udio biljaka široke rasprostranjenosti (oko 18 %), što je pokazatelj jakog antropogenog djelovanja. Na istraživanom području zabilježeno je 50 ugroženih svojti (4,09 %) s po-pi sa Crvene knjige Republike Hrvatske, od kojih je šest kritično ugroženih, 14 ugro ženih i 30 osjetljivih svojti