Odnos grada prema industrijskoj baštini. Studija slučaja bivše tvornice Rog u Ljubljani i Paromlina u Zagrebu

Industrijska baština dio je urbanog prostora. Prestankom njihove primarne funkcije, objekti industrijske arhitekture dobivaju nova značenja. Industrijska baština čini dio vizualnog identiteta grada, ali njezina važnost je i simbolička. Revitalizacijom takvih objekata može se sačuvati dio gradskog povijesnog identiteta i društvenog sjećanja. Objekti industrijske baštine su potencijali za razvoj industrijskog i kulturnog turizma te se nameću kao pogodni prostori za razvoj kulturnih i kreativnih industrija. U ovom radu analizirani su različiti aspekti odnosa grada prema industrijskoj baštini kao i njezini potencijali za razvoj grada. Ukratko je prikazano definiranje i propisani način odnosa prema konkretnim slučajevima bivše tvornice Rog u Ljubljani i Paromlina u Zagrebu, njihovo sadašnje stanje te izgledi za budućnost kroz pregled strategija razvoja dvaju gradova. Istraživanje je provedeno u Ljubljani i Zagrebu. Korištena metoda istraživanja je polustrukturirani intervju s mogućnošću slobodnih odgovora. Intervju je proveden s 13 sugovornika, 5 iz Ljubljane i 8 iz Zagreba. Sugovornici su stručnjaci iz područja sociologije, etnologije i kulturne antropologije, arhitekture, povijesti umjetnosti i teorije dizajna i urbane geografije. Osim toga, intervjui su provedeni s voditeljicom Roglab-a u Ljubljani, predstavnicom Odjela za kulturu grada Ljubljane, direktorom Muzeja i galerija Ljubljane te s predstavnicom stranke Za grad u Zagrebu. Rezultati istraživanja pokazali su kako se industrijska baština može smatrati dijelom identiteta grada te je njezinu revitalizaciju potrebno promišljati kroz ideju kulturne i javne namjene. Zbog nedostatka sredstava na gradskim i državnim razinama iznimno je važno promišljati kako razviti kulturne sadržaje u prostorima industrijske baštine koji će biti samoodrživi.Industrial heritage is a part of the urban space. With the end of its primary functions, industrial architecture is getting new meanings. Industrial heritage is a part of the visual identity of the city, but it's importance is also symbolic. With the revitalization of these locations part of the city's historical identity and social memory can be preserved. Industrial heritage is a potential for the development of industrial and cultural tourism, and represents suitable locations for the development of cultural and creative industries. In this paper, different aspects of the relationship of the city towards the industrial heritage, as well as it's potential for development of the city are examined. We have briefly shown the definition and prescribed ways of treating the specific cases of the former factory Rog in Ljubljana and Paromlin in Zagreb, their current state and prospects for the future through an overview of the strategies for the development of the two cities. The research was conducted in Ljubljana and Zagreb. Used method of the research is a semi-structured interview with the possibility of free answers. The interview was conducted with 13 respondents, 5 in Ljubljana and 8 in Zagreb. The respondents are experts in the fields of sociology, ethnology and cultural anthropology, architecture, art history and theory of design and urban geography. In addition, interviews were conducted with the head of Roglab in Ljubljana, the representative of the Department of Culture of the City of Ljubljana, director of the Museums and Galleries of Ljubljana and the representative of the party „Za grad“ in Zagreb. The results of the research have shown that the industrial heritage can be considered as a part of the identity of the city and it's revitalization should be carried out with the idea of the cultural and public purpose. Due to lack of funds on the city and state levels it's extremely important to think how to develop cultural content in the locations of industrial heritage that will be self-sustaining