Utjecaj metala na religiju u prapovijesti s naglaskom na područje današnje Rumunjske i Hrvatske

U eneolitiku, a na nekim područjima i pred kraj neolitika, metal kao nova pojava sam po sebi predstavlja nešto sveto i vrijedno poštovanja. Kovači i osobe koje su obrađivale metal u tim su se vremenima smatrali gotovo jednako svetima kao i sama sirovina kojom su rukovali. Opasnosti nabavljanja i obrađivanja metala još više su ga uzdizali u domene svetog i nedostižnog. Centralnu ulogu je često imao Megaron ljevača bakra i metalurške aktivnosti općenito. Jedan od naših najpoznatijih artefakata, Vučedolska golubica (jarebica), direktan je dokaz povezivanja prirode, mitologije i metalurgije u jednu religioznu cjelinu. Transilvanija se u ovom razdoblju također pokazala kao jedan od centara rudarstva i kvalitetne metalurgije čije su sirovine i proizvodi bili traženi i poznati nadaleko. Apusensko gorje je bilo najveći izvor zlata tadašnje Europe što ga je stavljalo u centar potražnje metalnih ruda uz Transilvaniju