Cyberfeminizam - između teorije i pokreta : osvrt na Hrvatsku

Tehnološka revolucija započeta primjenom i širenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) uvelike utječe na naše živote, čak i u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske koje ipak sve manje zaostaju za razvijenim zemljama 'prvog' svijeta. I dok su još prije samo desetak godina računalo i pristup Internetu bile privilegije imućnijih i bolje obrazovanih slojeva društva, danas zahvaljujući napretku tehnologije, pojeftinjenju i hardwarea i softwarea, te širenju telekomunikacijskih mreža, kompjutorizacija i informatizacija oblikuju našu svakodnevicu, izazivajući kompleksne socio-kulturne posljedice. Nemali dio tih posljedica direktno pogaña žene. Spomenuto pojeftinjenje hardwarea uvelike je bilo omogućeno masovnim angažiranjem jeftine ženske radne snage u azijskim zemljama – glavnim izvoznicama računalnih dijelova. Kao što navodi Anne Balsamo u svom tekstu Oblici tehološkog utjelovljenja: «U toku istraživanja proizvodnog doprinosa Malezije industriji mikroelektronike, Les Levidow otkrio je da tvrtke koje se bave proizvodnjom elektronike preferiraju ženske radnike zato što se vjeruje da su one 'prirodno stvorene za rutinizirani rad na proizvodnoj liniji industrije elektronike: spretni prsti, oštar vid, veće strpljenje'.» (Balsamo 2001: 323). Zatim, intenziviranje radnog procesa zbog kompjutorizacije administrativnih poslova izaziva niz zdravstvenih tegoba od kojih pate većinom žene. Razvoj biomedicinskih tehnologija potpomognut razvojem računalnih tehnologija sve više zadire u ljudsku reprodukciju i otvara pitanje medicinske kolonizacije upravo ženskih tijela… Već i ovi nasumično izabrani primjeri bili bi dovoljan razlog za ozbiljan teorijski i istraživački angažman feminističkih teoretičarki na polju novih tehnologija. No, postoji još cijeli niz suptilnijih i esencijalnih pitanja koje je otvorila digitalna revolucija, a i te kako se tiču žena: od općenitog pitanja odnosa žena i tehnologije, preko pitanja o ulozi tijela i tjelesnosti u novom tehnološkom okruženju, do pitanja identiteta, konstrukcije roda i rodnih odnosa u virtualnim svjetovima koje sve više obitavamo. Upravo promišljanje nabrojanih pitanja čini teorijsku okosnicu cyberfeminizma – teorijskog i aktivističkog pravca feminizma koji se javlja početkom '90-tih godina prošlog stoljeća, i koji je predmet istraživanja ovog rada