Čakavismele în îstroromână

Istrorumunjski je jedan od četiri povijesnih dijalekta koji se govori na prostoru Istre, u selu Žejane sjeverno od Učke te u selima južno od Učke kao što su Šušnjevica, Jasenovik, Nova Vas, Kostrčani, Perasi i Zankovci. Što se tiče broja govornika, on ne prelazi broj od 250 govornika. Uslijed nepovoljnih političkih, ekonomskih i društevnih prilika, istrorumunjski se sve manje koristi u korist hrvatskog i čakavskog, tako da ne samo u morfologiji i sintaksi već i u leksiku istrorumunjskog nalazimo brojne strane utjecaje, i to ponajprije hrvatskog i čakavskog. Kao tema ovog rada istraženo je u kojoj su mjeri hrvatski jezik i čakavski dijalekt utjecali na leksik istrorumunjskog. Istraživanje se temelji na jezičnom korpusu Istrorumunjsko–hrvatskog rječnika autora Augusta Kovačeca. U ovom se istraživanju analizom riječi stranog podrijetla, kroatizama i na posljetku čakavizama došlo do podataka da spomenuti rječnik sadrži ukupno 32,3% stranih riječi, od kojih 25,84% otpada na jezični korpus, koji obuhvaća jezične jedinice koje se koriste u hrvatskom književnom jezika, ali i u čakavskom narječju. Daljnom analizom podataka ustanovljeno je da rječnik sadrži 865 kroatizama, što čini 17, 3% od ukupnog broja riječi. Što se tiče čakavizama, 427 čakavizma prisutno je u jezičnom korpusu rječnika, što čini samo 8,54 % od svih istorumunjskih riječi koje se nalaze u rječniku