Energijski model za procjenu radnoga vijeka osovinskog rukavca vjetroagregata

Do sedaj je bilo projektiranje komponent vetrnega agregata usmerjeno tako, da so bile projektne obremenitve večje od tistih v resnici, s čimer so bile izpolnjene zahteve glede konservativnosti in mehanične varnosti vetrnega agregata. Os vetrnega agregata je s tem predimenzionirana, kar je s stališča varnosti ugodno, ampak zaradi večje mase povzroča dodatne zahteve glede nosilnosti stolpa in obračanja gondole. Prav tako večje dimenzije osi vplivajo na njegovo višjo ceno, kot tudi višjo ceno vetrnega agregata. Pravilnost in točnost projektiranja se lahko preveri šele, ko je agregat v uporabi. V doktoratu sta analizirana deformacijsko stanje in stanje napetosti na enem merilnem mestu, in sicer kritičnem delu osi vetrnega agregata. Obenem je bila s pomočjo znanega matematičnega modela opravljena analiza ujemanja teoretičnih in izmerjenih vrednosti. S primerjavo izmerjenih mehaničnih lastnosti, trajne dinamične trdnosti in lomne žilavosti je zaključeno, da so projektno predvidene delovne obremenitve in izmerjene obremenitve bistveno nižje od dinamične trdnosti materiala. Razen tega, določena je metodologija utrujenosti osi vetrnega agregata.Dosadašnji pristup projektiranja komponenti vjetroagregata je bio usmjeren na način, da su projektna opterečenja bila viša od stvarnih čime se ispunjavao zahtjev za konzervativnošču i mehaničkoj sigurnosti vjetroagregata. Sam osovinski rukavac je time predimenzioniran što je sa stajališta sigurnost povoljno, ali zbog povećane mase prouzrukuje dodatne zahtjeve za nosivošču stupa, te okretanjem gondole. Isto tako veće dimenzije osovinskog rukavca utječu na njegovu veću cijenu kao i veću cijenu vjetroagregata. Pravilnost i točnost projektiranja se očituje tek kad je agregat u upotrebi. U doktoratu je analizirano deformacijsko stanje i stanje naprezanja na jednom mjernom mjestu, tj. kritičnom dijelu osovinskog rukavca. Istovremeno je pomoću poznatog matematičkog modela izvršena analiza podudaranja teoretskih i izmjerenih vrijednosti. Usporedbom izmjerenih mehaničkih svojstava i trajno dinamičke čvrstoće te lomne žilavosti je zaključeno, da su projektno predviđena radna opterečenja kao i izmjerena opterečenja bitno niža od trajno dinamičke čvrstoće materijala, s čime se potvrđuje primjerenost konstrukcijske osnove i izvedbe osovinskog rukavca vjetroagregata. U okviru doktorske disertacije je dana metodologija procjene osnih opterečenja osovinskog rukavca vjetroagregata