The Economic System of the Zagreb chapter in the 14th and 15th centuries

Jedna od rijetkih srednjovjekovnih institucija koja predstavlja iznimku s obzirom na očuvanost povijesnih izvora iz srednjovjekovne Slavonije jest Zagrebački kaptol. Zbog toga je dosada mnogo radova objavljeno o ovoj instituciji. Ono što, međutim, još nije bilo u cjelini istraživano jest funkcioniranje gospodarskoga sustava Zagrebačkog kaptola u 14. i 15. stoljeću, a čime se dobiva i općenitiji uvid u funkcioniranje vlastelinstava srednjovjekovne Slavonije. Ovaj rad analizira i rekonstruira kako su kanonici i prebendari Zagrebačkoga kaptola upravljali svojim posjedima oko Zagreba, Varaždinskih Toplica, Siska i Velikog i Malog Gradca: kako su upravljali prihodima i rashodima s tih posjeda, ali i naseljenim stanovništvom na njima. Uspostava i održavanje autoriteta na vlastelinstvima, kao i odnos Kaptola i središnje vlasti, bio je usko vezan uz pobiranje crkvene desetine, zbog čega se posebice razmatra i to pitanje. U trenucima konsolidiranosti, središnja je vlast podržavala učinkovito pobiranje desetine jer je time osnaživala i svoj autoritet na periferiji Kraljevstva. Nadalje, preko koncepta povjerenja, sve više primjenjivanog u zadnjem desetljeću u historiografiji, analizira se kako su sami podanici shvaćali svoje mjesto u društvenoj hijerarhiji i na vlastelinstvima. Je li Zagrebački kaptol kao vlastelin autoritet nad podanicima održavao uglavnom prisilom ili ipak uzajamnim povjerenjem u 14. i 15. stoljeću? Najvažnije pak pitanje o kojem se raspravlja jest doseg procesa racionalizacije, odnosno razvoja tržišne ekonomije. Teza koju se u radu dokazuje jest da su tadašnja društvena struktura i običaji utjecali na monetarne prakse, preciznije sprječavali sveopću transformaciju rastućega procesa monetizacije u kapitalistički model funkcioniranja.One of the rare medieval institutions that represents an exception regarding the preservation of primary sources from medieval Slavonia is the cathedral chapter of Zagreb. That is why many studies have been published about this institution until now. However, the functioning of the economic system of the chapter of Zagreb in the 14th and 15th centuries has not been fully researched until now. This study analyzes and reconstructs how the canons and prebendaries of this chapter administered their estates around Zagreb, Varaždinske Toplice, Sisak and Veliki and Mali Gradac: how they managed the incomes and expenditures from these estates, as well as the population living on them. The establishment and maintenance of authority on the manors, as well as the relationship between the Chapter and the central government, was closely related to the collection of Church tithe, which is why this issue is being considered in particular. In moments of consolidation of power, the central government supported the efficient collection of this tax because it strengthened its authority on the periphery of the Kingdom. Finally, the concept of trust, increasingly applied in the last decade in historiography, gave an answer to the question of how the subjects themselves understood their place in the social hierarchy and on the estate. Did the chapter of Zagreb, as a lord, maintain its authority over its subjects mainly by coercion or by mutual trust in the 14th and 15th centuries? The most important issue under discussion is the reach of the process of rationalization and the development of the market economy. The thesis that is argued in the study is that the social structure and customs of that time influenced monetary practices, more precisely, prevented the overall transformation of the growing process of monetization