Strukturiranje ciljeva kao uvjet učinkovitog dizajna javnih politika: analiza tehničke dimenzije ciljeva hrvatskih javnih politika

IN CROATIAN: Cilj rada je doprinijeti razvoju empirijske teorije javnih politika u pitanjima kvalitete dizajna javnih politika. Rad je fokusiran na ciljeve javnih politika koji su središnja sastavnica dizajna svakog resora. Analitički okvir utemeljen je na razlikovanju sedam tehničkih tipova ciljeva javnih politika: opći ciljevi, ciljevi usmjereni na način ostvarenja, na odgovornog aktera, na korisnika, konkretno usmjereni ciljevi, polu-strukturirani te strukturirani ciljevi. Prikupljanje i analiza podataka vođeni su pravilima kvalitativne analize sadržaja, a ciljevi se istražuju na temelju 11 strateških dokumenata hrvatske vlasti. U istraživanim politikama dominiraju ciljevi s općenitim svrhama, te manjim brojem strukturnih elemenata što pokazuje nižu razinu operacionalizacije ciljeva, lošiju kvalitetu pripreme za provedbu i povezivanje s instrumentima odnosno manju učinkovitost dizajna hrvatskih javnih politika. Skupine analiziranih politika se razlikuju te su strategije namijenjene ciljanim skupinama bolje operacionalizirane nego one temeljnih područja i specifičnih društvenih problema. Analiza tehničkih tipova ciljeva pokazuje kako su omjeri među učestalosti njihova pojavljivanja dobar indikator ukupne učinkovitosti dizajna javnih politika. --------------- IN ENGLISH: The goal of the paper is to contribute to the development of the empirical theory of public policies in matters of the quality of public policy design. The paper is focused on the goals of public policies which are the central component of the design of each policy area. The analytical framework is based on the distinction of seven technical types of public policy goals: general goals, goals focused on the way of realization, on the responsible actor, on the user, concretely focused goals, semi-structured and structured goals. The collection and analysis of data are guided by the rules of qualitative content analysis, and the objectives are investigated using 11 strategic documents of the Croatian government. In the examined policies, goals with general purposes dominate, as well as those with a smaller number of structural elements, which shows a lower level of operationalization of goals, poorer quality of preparation for implementation and connection with instruments, and a lower effectiveness of the design of Croatian public policies. The groups of analyzed policies differ, and the strategies intended for the target groups are better operationalized than those of the fundamental areas and specific social problems. The analysis of technical types of goals shows that the ratios between the frequency of their occurrence are a good indicator of the overall efficiency of public policy design