(Procesno)pravni položaj djeteta kao nasljednika u ostavinskom postupku – hrvatski i europski kontekst

U radu se raspravlja o procesnopravnim aspektima sudjelovanja djeteta kao nasljednika u ostavinskom postupku. U drugom dijelu rada koji slijedi uvod analiziraju se različite procesnopravne situacije zastupanja djeteta, i to kad samo jedan roditelj ostvaruje roditeljsku skrb zbog toga što je drugi roditelj umro ili roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju odluke suda, kad oba roditelja zajednički ostvaruju roditeljsku skrb te situacija kad dijete zastupa (stalni) skrbnik. U tom kontekstu aktualizira se i pitanje imenovanja posebnog skrbnika djetetu, a u slučaju zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi i izvanparničnog postupka u kojem sud određuje tko će zastupati dijete, uzimajući u obzir i shvaćanja koja su se javila u praksi. U trećem dijelu rada sadržana je rasprava o davanju nasljedničke izjave u ime i za račun djeteta te o izvanparničnom postupku radi davanja odobrenja roditelju/ima za zastupanje djeteta u vezi s njegovom vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima. (Procesno)pravna analiza sudjelovanja djeteta kao nasljednika u ostavinskim predmetima s prekograničnim elementom sadržana je u četvrtom dijelu rada. U toj dionici raspravlja se o dvojbama koje su se otvorile u primjeni Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju te o shvaćanju koje je razvio Sud Europske unije. U raspravi o europskom kontekstu pojedinih pitanja procesnopravnog položaja djeteta kao nasljednika, analiziraju se i novine Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i ovrsi odluka u bračnim predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti te o međunarodnoj otmici djece (preinaka). U zaključnom dijelu rada sadržana je sinteza glavnih rezultata istraživanja