The role of students’ emotional and behavioral engagement and teacher–class relationship in explaining teachers' emotions

Emocije su osnovni psihološki sustavi koji reguliraju prilagodbu pojedinca na osobne i okolinske zahtjeve. Određuju se kao kompleksan fenomen, koji uključuje komponente kognitivne procjene, subjektivnog doživljaja, tjelesnih promjena, izražaja i akcijskih tendencija. Emocije su usko uključene u gotovo svaki aspekt poučavanja i učenja, stoga je razumijevanje njihove prirode unutar školskog konteksta presudno. Tijekom poučavanja i interakcija s učenicima, nastavnici prilično često doživljavaju širok niz diskretnih emocija kao što su: radost, zadovoljstvo, ponos, ljubav, uzbuđenje, ljutnja, iscrpljenost, beznađe, frustracija, tjeskoba, sram ili dosada. Takve emocije izazvane su različitim situacijama u učionici. Najveći su izvor – kako pozitivnih, tako i negativnih emocija za nastavnike – učenici. Točnije, aktivnost i uključenost učenika u nastavu te odnosi i interakcije nastavnika s učenicima, neki su od važnijih okidača emocija kod nastavnika. Međutim, nije važno samo ono što se događa na satu i tijekom poučavanja, još je važnije kako nastavnici tumače i procjenjuju te događaje. Odnos između ponašanja učenika i emocija nastavnika posredovan je nastavnikovim procjenama događaja u razredu. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi doprinos percipirane ponašajne i emocionalne (ne)uključenosti učenika i odnosa s učenicima u objašnjenju diskretnih emocija nastavnika. U istraživanju je sudjelovao 1071 nastavnik iz 73 srednje škole u Republici Hrvatskoj. Primijenjeni mjerni instrumenti bili su: Upitnik nastavničkih emocija, Upitnik dimenzija percipirane uključenosti učenika i Skala odnosa s učenicima. Obradom rezultata dobiven je značajan doprinos ponašajne i emocionalne uključenosti i neuključenosti učenika te odnosa s učenicima u objašnjenju radosti kod nastavnika; ponašajne i emocionalne uključenosti, emocionalne neuključenosti i odnosa s učenicima u objašnjenju emocije ponosa; emocionalne uključenosti i odnosa s učenicima u objašnjenju emocije ljubavi; emocionalne uključenosti, ponašajne i emocionalne neuključenosti i odnosa s učenicima u objašnjenju emocije ljutnje; ponašajne uključenosti i ponašajne i emocionalne neuključenosti učenika i odnosa s učenicima u objašnjenju emocije beznađa; emocionalne uključenosti, ponašajne i emocionalne neuključenosti i odnosa s učenicima u objašnjenju emocije iscrpljenosti.Emotions are basic psychological systems that guide an individual's adaptation to personal and environmental demands. They are defined as a complex phenomenon involving components of cognitive appraisal, subjective experience, physiological changes, expressions, and action tendencies. Emotions are constituent parts of teaching and learning, therefore, understanding their nature within a school context is crucial. During teaching and interactions with students, teachers experience a wide range of discrete emotions such as joy, satisfaction, pride, love, excitement, anger, exhaustion, hopelessness, frustration, anxiety, shame, or boredom. Students are the greatest source of emotions for teachers. More specifically, students’ activity, engagement, and relationships with the teacher are some of the most important sources of teachers’ emotions. However, it is not only important what happens in the classroom or during the lesson, it is even more important how teachers perceive and interpret such events. In other words, the relationship between students’ behaviour and teachers’ emotions are mediated by teachers’ cognitive appraisals of classroom events. Thus, the aim of this study was to investigate the contribution of perceived students’ behavioural and emotional engagement and disaffection in the classroom and teacher-class relationship in explaining teachers’ discrete emotions. The study involved 1071 teachers from seventy-three secondary schools in Croatia. The participants completed the following scales: Teacher Emotion Questionnaire, Engagement Versus Disaffection with Learning Scale, and Teacher–Class Relationship Scale. The obtained results showed a significant contribution of perceived students’ behavioural and emotional engagement and disaffection and teacher–class relationship in explaining teachers’ joy; behavioural and emotional engagement and disaffection and teacher–class relationship in explaining teachers’ pride; emotional engagement and teacher–class relationship in explaining teachers’ love; emotional engagement, behavioural disaffection, emotional disaffection and teacher–class relationship in explaining teachers’ anger; behavioural engagement and disaffection, emotional disaffection, and teacher–class relationship in explaining teachers’ hopelessness; emotional engagement, behavioural and emotional disaffection, and teacher–class relationship in explaining teachers’ exhaustion